U novom broju uglednog znanstvenog časopisa PLOS ONE objavljen je znanstveni rad "Deformacija lubanja i genetska raznolikost kod tri adolescenta iz razdoblja velike seobe naroda iz Osijeka u istočnoj Hrvatskoj", kojeg potpisuje međunarodni tim znanstvenika, javlja Večernji list.
U istraživanju je sudjelovao i hrvatski tim pod vodstvom dr. sc. Marija Novaka s Instituta za antropologiju iz Zagreba. Predstavili su rezultate bioarheološke, izotopske i genetičke analize troje ljudi koje su pronašli tijekom arheoloških istraživanja u Osijeku 2013. Trojica muškaraca živjeli su u doba velike seobe naroda, u 5. stoljeću i povezani su s pristunošću raznih nomadskih naroda kao što su Huni i germanska plemena poput Gepida i Ostrogota.
Ovo istraživanje je posebno zato što su lubanje dvojice muškaraca umjetno deformirane različitim tehnikama.
- Nadahnuće za ovo istraživanje dobili smo na temelju neobičnog načina sahranjivanja tih osoba, ali i zbog toga što smo utvrdili da su dvije lubanje umjetno deformirane - rekao je Daniel Fernandes, poslijedoktorand na Odjelu za evolucijsku antropologiju sveučilišta u Beču i jedan od autora studije za Večernji list.
Svaki od analiziranih muškaraca ima drugačije podrijetlo. Jedan je vjerojatno Hun, izgled druge lubanje sugerira da je s Bliskog Istoka što sugerira da se radi o pripadniku Alana, iranskog nomadskog naroda, dok je muškarac s normalnom lubanjom iz Europe.
Uzrok smrti, kao i povezanost trojice muškaraca, znanstvenici nisu mogli otkriti iako su pokopani u istom grobu.
Antroplog Mario Novak istaknuo je za Večernji da je iznimno važno da su sva trojica različitog podrijekla, a adolescent istočnoazijskog podrijetla prvi je i najraniji pojedinac iz razdoblja velike seobe naroda s takvim genetskim podrijetlom identificiran u Europi.
– Na temelju prikazanih rezultata možemo pretpostaviti da je određena vrsta umjetne deformacije lubanje mogla biti vizualni pokazatelj članstva u određenoj kulturnoj, odnosno plemenskoj skupini. Nadalje, čini se da su te skupine tijekom velike seobe naroda u Panonskoj nizini imale vrlo bliske kontakte – kaže dr. Novak.