Danas smo ovdje okupili 30-ak lidera koji su inspiracija mnogima, koji stvaraju bolju Hrvatsku i Europu. Ti lideri su ono što nama treba da budemo bolji, oni ne gledaju samo svoja posla nego stvaraju nove generacije lidera i tu su da nam pokažu da možemo. Poruka mladima je: možete i nemojte čekati nego se pokrenite. To su lideri koji pokreću planine. Kad se uspjeh spoji s uspjehom, onda su čuda moguća, poručio je Ognjen Bagatin, glavni urednik časopisa Poduzetnik, otvorivši ovogodišnju konferenciju Poduzetnički mindset. 

A ona je i ove godine, treće za redom, u organizaciji medijske platforme “Poduzetnik” i programskog partnera EY Hrvatska, okupila uspješne hrvatske liderice i lidere, poput Mate Rimca, Silvia Kutića, Hrvoja Balena, Ognjena Bagatina, Lade Tedeschi Fiorio, Jasminke Horvat Martinović, kako bi ispričali svoje uspješne životne priče u nastojanju da promijene perspektivu poduzetništva u Hrvatskoj. 

'Ljudi koji stvaraju robote iz Hrvatske su ludi'

Među njima je i Matija Kopić, koji je prije pet godina pokrenuo je Gideon Brothers, tvrtku za robotiku i softverska rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji, tu kod nas, u Hrvatskoj i - uspio.  U tolikoj mjeri da su ovoga ljeta privukli skupinu stranih investitora da ulože preko 30 milijuna dolara u dokapitalizaciju tvrtke, a njihovi roboti već rade u skladištima diljem svijeta.

- Postoje dvije skupine ljudi. Prva je skupina onih ludih koji stvaraju robote iz Hrvatske. Da, ludi su jer statistički je pet do 10 puta manja šansa da mi u Hrvatskoj uspijemo napraviti uspješne robote kad se uspoređujemo s nekim drugim zemljama u kojem su bolje financirani, gdje imaju pristup širokom spektru talenata, kao iskustvo proizvodnje kompleksnih strojeva. Mi nemamo, i sve to skupa je ludo. Kad smo krenuli u ovu avanturu prije pet godina, nisam bio svjestan ovih ograničenja i ne znam da li bi se ponovno u to upuštao, ali vjerojatno bih jer sam lud. Druga skupina ljudi su investitori koji su još luđi od ovih prvih jer se usude dati lovu za njihove ideje i hvala im na tome - istaknuo je naglasivši kako u ovom društvu premreženom tehnologijama nikako ne smijemo zaboraviti ljude, sve one koji su nam pomogli, kao i svoje obitelji. 

'Ključ je u prvoj energiji, prvoj poruci'

Ključno je da lideri znaju uobličiti ono što vole, čime se bave i što je to drugačije što oni rade, istaknula je Vedrana Likan govoreći o leadershipu, a posebno ženama lidericama koje mijenjaju društvo. A ona itekako zna koje su to osobine potrebne za uspješnog lidera, odnosno lidericu. Direktorica je globalne vodeće konzultantske tvrtke Colliers, a u proteklih 10-ak godina bila je i prva potpredsjednica Američke gospodarske komore, osnivačica i čelnica Savjeta za zelenu gradnju te predsjednica Britanske poslovne komore u Hrvatskoj.  2012. je proglašena i “Ženom godine”, nakon čega je osmislila projekt “21 put prema uspjehu”, kao i LeaderSHE konferenciju.

- Ključ je u onoj prvoj energiji, prvoj poruci, u onom punch lineu od 20 sekundi - poručila je. 

Manuela Šola, poduzetnica, komunikacijska i event stručnjakinja, koja djeluje i u Nadzornom odboru Hrvatske udruge poslodavaca, istaknula je kako se promjene vide već na ovoj konferenciji, kada muškarci govore o sreći i obitelji. 

'Ono što čini lidere su karakter i integritet. Zato danas nema političara tu s nama'

- Prije 10 godina tipični menadžer to nikad ne bi govorio, on bi samo o brojkama, a menadžerice i liderice ne bi to govorile jer nije bilo prihvaćeno u društvu. Definitivno se mijenja leadership u hrvatskom biznisu. A ono što čini lidere, po meni, su karakter i integritet. I možda zato što je potreban integritet ovdje danas nema političara s nama. Ja bih voljela da za pet godina imamo i političare, koji govore o leadershipu jer bi onda radili i živjeli tako da se integritet vidi iz svakog njihovog koraka - rekla je.

Do sada, istaknula je Šola, nije upoznala ni ženu, ali ni muškarca u politici za koje bi mogla reći da su lideri. 

- Dobro je što naše djelovanje u poduzetništvu dokazuje da ne trebate biti političar da bi se stvari mijenjale, dapače, kod nas je ta paradigma obrnuta i ispada da je politika nekakvo mjesto za sakriti se, zavaljati, uzeti, ukrasti i političari kod nas nemaju integritet, nisu u službi služenja građanima. A mi poduzetnici puno više zagovaramo opće dobro i pozitivne promjene u društvu - dodala je Likan, koja je i jedna od suosnivačica udruge SOS Zagreb nakon potresa, koju je i pokrenula jer vjeruje da se stvari mogu promijeniti.

- Svaki angažman nas koji smo u biznisu za bilo što što se danas karakterizira kao aktivizam i nasuprotno nekom mainstreamu kojeg politika vodi je vrlo riskantno. Mi smo vrlo plitko društvo u smislu da se svi znaju i zaista je rizično iz biznisa se izložiti i stati nasuprot establishmenta i reći da su naša očekivanja veća - rekla je.

Šola je govoreći o HUP-u istaknula kako je sve kroz što je ta udruga prošla bilo potrebno hrvatskom društvu jer je tako veliko udruženje poduzetnika trebalo proći transformaciju kako bi postala jedna moderna, inkluzivnija udruga. 

- Promjene su uvijek teške jer su zahtjevne i osobno se izlažemo kroz neke situacije koje nam nisu ugodne, ali zaista je puno kolegica i kolega guralo u istom smjeru s ciljem dobre i kvalitetne poslodavačke udruge, koja se vodi transparentno, u kojoj vladaju dobri odnosi, a koja će biti nekakav putokaz poduzetnicima. Danas je HUP drugačiji, otvoreniji, moderniji, imamo potpuno drugačiji način vodstva, ali teško je zadržati tu motivaciju jer svi mi imamo svoje poslove - rekla je. 

Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

Leadership je prepun paradoksa, naglasio je Fran Mikulčić, business coach. 

- Tek kad ih proživite kroz iskustvo, vaš mentalni svemir se širi. Ukoliko želite biti u stanju liderski evaluirati njegovu efektivnost i učinke koje stvara, morate prvo prekršiti svoja pravila. To vam mora postati liderska navika, ali vaš pravi cilj je da postanete rule breaker, razlika između lidera i onih koji to još nisu - istaknuo je.  

Prije 15 godina prodavao odjeću u supermarketima, danas odijeva šest reprezentacija Olimpijskih igara

Lada Tedeschi Fiorio iz Atlantic Grupe razgovarala je s Igorom Klajom, direktorom tvrtke OTCF-a iz Poljske i EY poduzetnikom 2020. godine. Prije 15 godina je pokrenuo posao sa sportskom odjećom, koju je prodavao supermarketima, a danas je OTCF vodeći proizvođač i distributer sportske odjeće, koji opskrbljuje olimpijske timove i sportska udruženja širom Europe. Ključni trenutak za posao nastupio je kad je dizajnirao timsku odjeću za poljski skijaški savez. Brzo je uslijedila suradnja s Poljskim olimpijskim odborom, a od tada je u 4F odjenuo šest reprezentacija sportaša, i za Ljetne i za Zimske OI, među kojima i hrvatsku

- Počašćen sam što sam ovdje u društvu brojnih hrvatskih lidera. Velika je povezanost između sporta i biznisa, sport me stvorio, a kao poduzetnik moraš vjerovati u ono što radiš, ali i ljudima s kojima radiš. Ne znam koliko dućana imam, ali to mi nije ni bitno jer sam ja zadužen za svoje ljude i biti lider znači da moram paziti na tim - istaknuo je. 

'Bio sam pred bankrotom, nisam tri mjeseca spavao, ali nisam otpustio ni jednog radnika. Grozna mi je bila pomisao da ću njih iznevjeriti'

Iako je u prošloj godini, kad je epidemija korona virusa buktjela, a u zemljama diljem svijeta došlo do lockdowna, bio na korak do bankrota, nije otpustio ni jednog od 3250 radnika.

- Rekao sam im da je situacija loša, da imamo za plaće za travanj, eventualno za svibanj. Prešli smo na online. Držali smo leđa jedni drugima. Kao lider sam odgovoran za svoj tim, ali sam im isto tako rekao da oni moraju biti odgovorni jedni za druge i nisu dopustili da im kolega padne. U tom trenutku smo pomogli brojnim bolnicama sa skijaškim maskama za doktore. Ako smo već u s...u, bar da pomognemo. Bilo je stresno, ludo i emotivno razdoblje, ali sam imao povjerenja u svoje ljude. Kao lider ne trebate stalno gurati svoje prste u posao jer ti ljudi znaju što rade - ispričao je Klaja naglasivši kako je pandemija pokazala koliko treba biti spreman na inovacije. 

- Lideri moraju iskoristiti prilike, brzo se prilagođavati na promjene. Bilo me strah, naravno, bankrota, ali ne zbog sebe, mislio sam si "ok, ako padnem, dignut ću se", ali je strašna bila pomisao da mogu iznevjeriti 3250 radnika, koji imaju svoje obitelji, dakle odgovoran sam za devet-deset tisuća ljudi i to mi je bila motivacija. Doslovno sam u tri mjeseca tjedno spavao oko tri sata, bio sam umoran i pod stresom, ali sam znao da je to moja odgovornost i da im moram dati nadu da znam što radim. Vjerovao sam da ću uspjeti i vjerovao sam svojim zaposlenicima da znaju što rade - prisjetio se stresnog razdoblja u kojem je skoro ostao bez svega. 

Nekad pobjeđujemo, nekad gubimo, usponi i padovi dio su života i posla, naglašava. 

- Nekad treba i pasti i pogriješiti, u tome nema ništa loše, to nas čini jačima i daje nam priliku za neke zaključke. Volim raditi s mladima, milenijalcima, ja imam 45, nisam skroz mlad, ali ti mladi mi daju energiju. No, problem je što mlađe generacije žele sve odmah sad, bez strpljenja, ali u biznisu je najbitnije strpljenje. Ja sam rođen u prosječnoj poljskoj obitelji, nisam imao bogate roditelje, krenuo sam 5000 eura kapitala, otac mi je preminuo kad sam imao 18, morao sam brinuti o sebi i majici  prvo je bilo samo da preživimo, no moja strast mi je davala nadu da će se sve vratiti. To je dugotrajan proces i treba strpljenja, samo ići dalje i dalje i snovi će se ostvariti - poručio je.

'Lider firme ili zajednice mora njegovati četiri ključne vrijednosti'

Direktor i vlasnik Prima grupe, koja se bavi proizvodnjom i prodajom namještaja, Renato Radić također zna kako je to brinuti za mnogobrojne zaposlenike. On ih, naime, zapošljava preko 2000 u četiri države. 

- Ljudi su najvažniji. Kao dijete sam naučio da uvijek treba biti za čovjeka, spreman pomoći i imati srce, empatiju. I kada sam ušao u posao i postao poduzetnik susretao sam se s klišejima da ne možeš u poslu biti pošten, da moraš biti sebičan i meni je kao mladom čovjeku to bilo čudno. I onda sam odlučio da, ako ne mogu biti čovjek u poslu, onda neću ni raditi i baviti se s time - poručio je dodavši kako lider svake firme i zajednice treba njegovi četiri ključne vrijednosti: samospoznaja, osjetljivost, ljubav, odvažnost.

- Treba znati da svaki čovjek vrijedi - poručuje.

Prilikom pokretanja posla, dodaje, bitno je znati prvi korak prema ostvarenju svog cilja i vjerovati da se ta želja može ostvariti bez previše očekivanja.

- Ako si si stavio očekivanje, ograničio si se. Ako se dogodi, dobro, ako ne, isto dobro. Nemojte sprječavati da vam se ostvari želja kroz očekivanja - kaže dodajući kako su nam krize s vremena na vrijeme potrebne jer nas uče kako biti bolji, snažniji, otporniji.

- Nemojte se uspoređivati s drugima, samo sa sobom. Ako imam cilj da prijeđem pet kilometara u nekom periodu, svaki moj milimetar na dnevnoj razini je uspjeh. Mali koraci motiviraju za dalje - poručuje.

'Bilo je jako teško. Ali uspjeli smo'

Ivan Ante Nikolić, direktor tvrtke BLINK, Petar Šimić, predsjednik Uprave kompanije Primaco te Tana Zimmermann, suosnivačica online shopa bazzar.hr govorili su o  počecima i promjenama tijekom vremena. 

- Sve što smo i dobro radili kad smo počinjali, danas je drugačije. Bilo je jako teško, puno ljudi nije vjerovalo u nas i našu priču, no mi smo se veselili svakom našem malom uspjehu, htjeli smo naučiti, prilagoditi ono što ne valja i napraviti to dobrim, a ono što je dobro još poboljšati... Ima puno dana kada bi sve bacio jer ti je dosta, ali onda se ipak sjetiš da nije sve tako sivo, prespavaš, ispucaš i drugi dan ideš ispočetka - prisjetila se početaka Zimmermann naglasivši kako se ništa ne može ostvariti bez upornosti i strpljenja.

Danas, dodala je, kompanija raste pa se šire i na područje Srbije. 

Nikolić je iz IT-ja uskočio u proizvodnju hrane i to za kućne ljubimce, što je prva takva kompanija u Hrvatskoj. 

- Mi smo znali da Hrvatska ima određene svoje zapreke i nedostatke, ali kad analizirate prehrambenu industriju u Hrvatskoj, a pet food je sličan konvencionalnoj prehrambenoj industriji jer koriste slične sirovine, Hrvatska ima ustvari enormne prednosti, ima poljoprivrednu sirovinu koja nije tretirana industrijskim dodacima, logistički na jako dobrom mjestu i mi smo vagali te neke stvari - kaže Nikolić dodajući kako im nije primarna ideja bila proizvodnja hrane za kućne ljubimce, ali su analizom shvatili da u Hrvatskoj sve što su oni htjeli pokrenuti, već postoji. 

- I onda smo shvatili kako ne postoji proizvodnja hrane za kućne ljubimce. Pa smo krenuli u to, bilo je dosta poteškoća, sporosti, u NKD-u nije postojala ta linija hrane, a nama je to bilo jako bitno zbog EU fondova, pa onda dozvole iz Ministarstva zdravstva, trebalo je izmišljati neka nova pravila. A pravi problem je bio nedostatak inženjera koji to znaju raditi - priča Nikolić dodajući kako su sve te zapreke naposljetku prešli i riješili.

'Neki projekti se razviju iz potrebe'

Primaco je zadnjih 10 godina, istaknuo je Šimić, prihvatio jako puno promjena. 

- Jako smo se specijalizirali u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji, gdje smo kroz razna softverska rješenja, koja smo sami razvijali, našim klijentima omogućavali da vide razne podatke o svome teretu za vrijeme vožnje, čime smo postali bolji od konkurencije. Onda kad smo vidjeli da su ta softverska rješenja dobra i da bi ih mogli koristiti i neki drugi igrači na tržištu, odlučili smo spinoffati taj segment biznisa. I on je danas zasebna tvrtka s preko 14.000 vozila u regiji - istaknuo je dodavši kako se projekt razvio iz potrebe.

- Zaposlenici dobro reagiraju na promjene, svaki dan se prilagođavamo. Imamo dobro uigrane timove, stalno se educiramo, posebno kroz razgovore s klijentima - kaže. 

Startali iz Hrvatske pa pokorili svijet

Silvio Kutić, suosnivač Infobipa, ističe kako danas ta tvrtka zapošljava 3500 ljudi, a urede imaju u 75 zemalja svijeta. Govoreći koliko je važno raditi ono što voliš i što te motivira, kroz smijeh se prisjetio kako je prvi dan posla u Elektri, u kojoj se zaposlio nakon faksa, nakon četiri sata otišao na marendu i više se nikada nije vratio.

- Htio sam se baviti svojim projektima. Krrenuli smo iz Hrvatske, tu imamo oko 1200 ljudi, glavni inženjerski kadar nam je tu. Nit vodilja nam je uvijek bila ta naša vizija. Kroz vrijeme se mijenjala tehnologija, naše mogućnosti i način na koji rješavamo probleme. Krenuli smo iz SMS-a, a danas smo došli do toga da pomažemo tvrtkama da digitaliziraju svoje costumer experience procese kroz WhatsApp, video komunikaciju, e-mail, voice, Chatbot platformu... - istaknuo je dodavši kako osim njih ima jako puno primjera tvrtki koje su startale u Hrvatskoj pa se probile u svijetu.

- Kad smo mi startali 2006. biti poduzetnik nije bilo nešto pozitivno kao što je danas. Danas se to promijenilo i država je nekako pozitivnija oko poduzetnika, cijelo društvo je pozitivnije i danas je puno lakše startati zbog digitalizacije bilo gdje u svijetu - rekao je. 

Greške u poslu su normalne, ali treba učiti iz njih, naglašava. 

- Mi smo na puno projekata griješili nekoliko puta i bili pred odustajanjem. 2010. smo pokrenuli sGate za zaštitu protiv spama, nismo znali ni tehničko rješenje, ni poslovni model, ni kako to prodati... Ali smo rješavali jedan po jedan problem, nismo odustajali. 2011. smo kod prvog operatera instalirali to rješenje, besplatno, nismo znali kako ga prodati i kroz godine se to razvilo. Infobip sad ostvaruje od toga 250 milijuna eura godišnje. Bitno je samo kretati se dalje i to brzo - kaže dodajući kako je i sreća bitan faktor za uspjeh. 

Infobip, dodaje, surađuje i sa školama i fakultetima, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu.

Rimac: Sad imamo 1500 zaposlenih, zaposlit ćemo još preko 2500

O novoj eri poduzetnika i važnosti stvaranja poduzetničkog ekosustava govorili su Mate Rimac i gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec. U Svetoj Nedelji će, podsjetimo, Rimac graditi kampus, u kojem će se zaposliti preko 2500 ljudi.  

- Taj kampus je jedno veliko bogatstvo, najveća privatna investicija koja se dogodila u ovom dijelu Hrvatske, ako ne i šire. I ja tu vidim isključivo pluseve. Najbolja zaštita protiv nezaposlenosti je da imate gdje raditi. Prije nekih 20-ak godina nasuprot tog kampusa bila je tvrtka u kojoj je radio moj otac, nažalost, tvrtka je tijekom privatizacije otišla k vrapcu i meni je uvijek bio cilj da se vrati u taj dio poduzetnička aktivnost. Drago mi je da sam imao tu sreću naići na Matu Rimca i tu pozitivnu energiju da je on htio nešto uložiti. To je hrabrost - istaknuo je. 

Rimac se tijekom cijelog svog poslovanja susreće s kritikama da ustvari ništa ne proizvodi i da je prevara, no on takvim nekim anonimcima, kaže, ne pridaje pažnju. 

- Mi sad, s preuzimanjem Bugattija, imamo 1500 zaposlenih, 200 u Njemačkoj, 200 u Francuskoj i preko 1000 u Hrvatskoj. Konstantno rastemo, ubrzali smo zadnjih par mjeseci i ne planiramo to usporavati nego još ubrzavati. Otvorili smo lokaciju u Engleskoj, Split želimo pojačati, već sad vidimo da nam kampus neće biti dovoljan pa radimo na dodatnim lokacijama, kako u Hrvatskoj, tako i vani - rekao je Rimac dodavši kako potencijala ima puno. 

- Neću reći što nam je plan jer se svašta može dogoditi, ali sve ono što sad radimo je mali dio onoga što je moguće - rekao je dodavši kako im treba raznih profila radnika - od elektrotehnike, strojarstva, planiranja proizvodnje, nabave, prodaje, marketinga, proizvodnih djelatnika, domara, zaštitara...

- Hrvatska ne može popuniti ni blizu našu glad za talentima, posebno sa iskustvom, i mi smo sad već na preko 45 posto raznih nacionalnosti. I to mi je super - rekao je. 

Zurovec je istaknuo kako u Svetoj Nedelji svakoj investiciji pristupaju individualno i tako u hodu otkloniti prepreke. 

- Imamo trend doseljavanja mladih obitelji s dvoje i više djece, a imamo nedostatak škola i vrtića. Zato planiramo izgradnju novih. Što se tiče nameta, da demistificiramo tu temu, lokalna uprava dobiva jako malo tih javnih financija. 80 posto državnih financija su centrirane, do 17 posto odlazi na Grad Zagreb i tri posto se raspoređuje na nas ostale. I treba naći balans da ljudi mogu to plaćati, a opet da ih ne gulite - kaže. 

Govoreći o robo-taxijima, automobilima koji će voziti sami, Rimac ističe kako tri godine rade na tom projektu, ali da još ne želi govoriti o detaljima. 

- Želimo pokazati kad bude skoro gotovo. Puno toga se najavljuje pa se ne izvrši. To je vrlo dobar primjer gdje zapravo ne možeš bez lokalne samouprave. Moraš imati dogovor s gradovima i ponuditi benefit, mora biti integrirano s ostatkom prijevoza, javne infrastrukture...Mi razgovaramo s jako puno gradova u svijeta, želja nam je da bude prvi grad Zagreb. S novom vlašću još nismo razgovarali, jednostavno imaju puno toga sad na tanjuru. Ali ako Hrvatska to ne želi u Hrvatskoj, nema problema - rekao je.