Prije nekoliko milijardi godina, 154 kilometra širok krater kojeg istražuje Curiosity, bio je ogromno jezero, što daje nove dokaze da je planet najsličniji Zemlji bio vjerojatno pogodan za neki oblik života, javlja Reuters.

Do novih otkrića znanstvenici su došli analizom podataka koje je rover prikupio od slijetanja 2012. godine. Znanstvenici su u podnožju planine Sharp otkrili slojeve sedimentnih stijena s nagibom prema središtu kratera. Inače planina visoka 5 kilometara se nalazi u središtu tog kratera što bi značilo da u vrijeme kad je on bio pun vode, planine nije bilo. 

Curiosity je ubrzo nakon slijetanja otkrio dokaze da je Mars imao kemijske sastojke i uvjete koji su bili potrebni da bi mikrobi preživjeli, što je bio i primarni cilj. Potom je krenuo prema planini kako bi potražio druge lokacije na kojima je moglo biti života i otkriti jesu li takvi uvjeti bili dovoljno dugotrajni da sam život i nastane. 

Zahvaljujući najnovijim otkrićima u stijenama znanstvenici sada misle da je na Marsu bilo dovoljno vremena da se formira život. Analiza pokazuje da je Mars prolazio kroz mokra i suha razdoblja, što je u suprotnosti s prijašnjim uvjerenjem da je razdoblje tople klime na Marsu bilo rano i kratkotrajno.