Svaki dan u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku. 

Čekali si godinu dana, ali isplatilo se jer su uspjeli uspostaviti radiokontakt s astronautima u svemiru. U tom pothvatu sudjelovala je i Marija Šikić (18), radioamaterka iz Tehničke škole “Ruđer Bošković” iz Zagreba. Ova maturantica jedna je od 28 učenika te škole koji su prošle godine imali priliku razgovarati s astronautima u Međunarodnoj svemirskoj postaji. U suradnji sa zagrebačkim klubom radioamatera DX završili su tečaj i položili ispite za svemirski razgovor. 

Razgovorom sa svemirskom postajom obilježili su ulazak Hrvatske u Europsku uniju.


- Astronauta sam pitala koliko su trajale njegove pripreme za let. Odgovorio je da je za to saznao dvije godine prije, pa se uspio izvježbati za boravak na ISS-u - kazala nam je Marija. U početku su imali malo smetnji, no sredina razgovora bila je kristalno čista. Uspjeli su mu postaviti 24 od 28 priređenihpitanja. Osim toga, Marija je s učenicima osvojila nekoliko puta svjetsko zlato na natjecanju mladih radioamatera. Na posljednjem natjecanju u Sloveniji, osvojila je zlatno odličje i srušila rekord natjecanja.


- U školu smo uz pomoć kluba uspjeli dodati ovu vrhunsku aktivnost. Naši učenici su u svjetskom vrhu. Do danas smo educirali više od 100 učenika, a za tečaj se javljaju svake godine - rekao nam je voditelj radioamatera.

Osim radioamatera, u školu idu nadareni robotičari. Početkom godine su Dominik Hržan i Luka Crnjak bili prvi na RoboCupu u Nizozemskoj. Svojim robotom su nadmašili čak i Japance.

- Učenicima svake godine nudimo sve više izvannastavnih aktivnosti. Čak ih i oni osmišljavaju - rekla nam je Đurđica Fuštar, ravnateljica Tehničke škole “Ruđer Bošković”. Njezini učenici izdaju školski list, imaju dramsku skupinu, foto-kino klub, volonterski klub D.U.R i u vrhu su po broju darivanja krvi.

U posljednjih pet godina škola je sudjelovala u četiri europska projekta, a trenutačno provode peti.

- Nastavnici iz škole ulažu puno vremena i truda da nešto naprave u struci. Izdvajaju puno slobodnog vremena da bi nešto poboljšali u školi. To su takve stvari u kojima su promjene stalne - kazala je ravnateljica.

Za školu su uspjeli izvući novac iz pretpristupnih te iz strukturnih fondova Europske unije. Zbog toga, ali i zbog silnog truda, rezultati državne mature iznad su hrvatskog prosjeka. Zbog toga škola često dobiva nagrade Fakulteta elektronike i računalstva u Zagrebu, na koji se učenici u većini upisuju.

Osim tih uspjeha, vodstvo škole ima plan sagraditi zgradu u dvorištu koja bi postala centar za obnovljive izvore energije. Na tu temu je održan i jedan europski projekt, a zbog tog je na krovu škole postavljena i malena solarna elektrana. Svu struju koju proizvedu iskorištavaju kako bi napajali aparate u školi. Ipak, elektranu koriste i u nastavi. Profesori je razmontiraju, a učenici dobiju zadatak nacrtati je i potom spojiti. Napredak elektrane svi mogu pratiti na internetskoj stranici škole. Do danas su uspjeli proizvesti 4300 kilovatsati struje. Tako su u svijet ispustili 3008 kilograma ugljičnog dioksida manje nego da su trošili struju iz sustava. Osim toga, u školi su izradili aparat koji iz otpadnog jestivog ulja proizvodi biodizel.

Ako imaju dovoljno sirovine za svoj aparat, u 90 minuta mogu proizvesti 20 litara goriva. Profesora koji je vodio projekt iz milja zovu “šeik”, a na ekogorivo uspjeli su prijeći više od 15.000 kilometara. Sve uštede prikazuju se na velikom televizoru u predvorju škole. A u velikim regalima uspjeli su izložiti samo dio nagrada i plaketa svojih učenika. Među njima se ističe i Zlatno odličje Hrvatskog saveza inovatora. Osvojio ga je 2007. učenik Domagoj Horvat za svoj elektronički sustav za naplatu. Osim djece, u školi obrazuju odrasle. Za njih su prilagodili neke učionice i omogućili im učenje kroz rad. Novost je edukacija o obnovljivim izvorima energije.

- U današnjem svijetu brzih promjena i napretka tehnologije znanje zastarijeva za nekoliko godina. Ljudi se trebaju spremiti za rad u novom okruženju - napisali su u školi.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku