S gotovo mjesec dana zakašnjenja za ostalim kurikulumima, u četvrtak je u Narodnim novinama objavljen i novi kurikulum povijesti za osnovne i srednje škole. 
Prema sada službenome dokumentu po kojem će se raditi povijest, godišnja satnica i za osnovne škole i za gimnazije je 70 sati, odnosno dva do tri sata tjedno. U četvrtom razredu općih gimnazija satnica se 'podebljava' i slušat će se 96 sati godišnje. Novi kurikulum, podsjetimo, uz ostatak stručne skupine 'popeglala' su tri povjesničara (Mladenko Domazet s Filozofskog fakulteta u Splitu, Borislav Grgin s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Damir Karbić iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti) po odluci Andreja Plenkovića. Prvi prijedlog radne skupine ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je odbila, a nije pomoglo ni dodatno e-savjetovanje. 
Prijedlog je, tumačila je Divjak, ali i dobar dio povjesničara, previše detaljno ulazio u sadržaj koji bi nastavnici trebali predavati, a i relativizirao je važne povijesne događaje poput Holokausta i uloge NDH u II. svjetskom ratu. Osim toga, taj prijedlog u veljači bio je potpuno različit od onog iz 2018., koji je struka pozitivno ocijenila. 
Prihvaćeni kurikulum ima "elastičan okvir koji čini 16 obveznih tema s pripadajućim odgojno-obrazovnim ishodima i 10 izbornih tema za koje učitelji i nastavnici sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode", navela je prije nekoliko dana za agenciju Hina viša savjetnica za povijest u Agenciji za odgoj i obrazovanje Marijana Marinović.
- On pruža mogućnost visoke kreativnosti učenika i učitelja i nastavnika. Učitelji također imaju slobodu birati nastavne metode, oblike rada te izrađivati dopunske materijale za nastavu povijesti. Autori udžbenika bi trebali kroz svoje tekstove dati priliku učenicima da razvijaju intelektualne vještine, i to na način, da ne "prosipaju" samo činjenice, već da ponude i znanstveno utemeljena stajališta o istima. Ne budu li oni oživotvorili kurikulum na taj način, teško će se napraviti pomak prema promjeni i kvaliteti nastave povijesti - komentirala je, dodajući kako svi kurikulumi u svijetu imaju obavezni dio, pa tako i ovaj.

Naglasak na Hrvatsku u povijesnim razdobljima

Ipak, u prvim komentarima nastavnici ističu kako kurikulum ostavlja preširok prostor za neobjektivno tumačenje povijesnih činjenica. Primjerice, u osmom razredu učit će se posljedice 2. svjetskog rata u Hrvatskoj i svijetu, kao i hrvatska imigracija u 20. i 21. stoljeća, no Jugoslavija se spominje isključivo kroz prizmu Hrvatske i hrvatskog društva u jugoslavenskoj državi.

Holokaust se razrađuje se u osmome razredu  kroz "Rasni, vjerski, nacionalni, politički i ideološki progoni i stradanja, koncentracijski logori i logori smrti. Holokaust i drugi zločini protiv čovječnosti u hrvatskome, europskome i svjetskome kontekstu", te u četvrtome razredu srednje kroz teme "genocida i drugih zločina protiv čovječnosti".

Kurikulum je zamišljen da se teme povezuju s gradivima iz drugih predmeta i međupredmetnih tema, pa će se maturantima moći ponuditi izborne teme iz građanskog odgoja poput "Ljudskih, građanskih i manjinskih prava u 20. i 21. stoljeću", ili "Montiranih sudskih procesa u 20. i 21. stoljeću".

Kao i dosad, u petome razredu osnovne škole učit će se prapovijest i stari vijek kroz, primjerice, prve ljudske zajednice u prapovijesti, ili rimsko društvo i svakodnevicu. Nastavnici će pritom sami moći davati izborne teme poput Uloge žena u antičkom društvu, ili Gusari i trgovci robljem.
Kroz sva područja naglasak će se stavljati na Hrvatsku u odnosu na povijesna zbivanja. Tako će se u šestom razredu učiti utjecaj križarskih ratova i osmanskog širenja na hrvatska društva i prostore. U sedmom razredu proučavat će se hrvatske zemlje u vrijeme dvorskog - prosvijećenog apsolutizma, a nastavnici će moći dati izborne teme poput prvog svjetskog rata iz perspektive zavičajne povijesti.
Posebna tema su stradanja stanovništva i ratna razaranja tijekom Domovinskog rata, kao i stvaranje samostalne Republike Hrvatske.

Strukovne škole po posebnom programu

Program u gimnazijama je nadograđeno gradivo osnovne škole, s većim naglaskom na državno-političke događaje i procese.
Prema kurikulumu, ishodi otvaraju veće mogućnosti učenicima da sami analiziraju i procjenjuju različite teme, odnosno da se učenje povijesti ne svodi na puko pamćenje događaja u vremenu.
Ovaj kurikulum ne obuhvaća strukovne škole jer će se kurikulumi za njih raditi po posebnim programima kroz sljedeće dvije-tri godine. No, upozoravaju nastavnici u strukovnim školama, to otvara veliki prostor ukidanja satnice, pa čak i samog predmeta, što je već učinjeno u školama s dualnim obrazovanjem, a sve bez dogovora sa samim školama.