Lubanja je pronađena 1930-ih u kineskom gradu Harbinu u provinciji Heilongjiang, ali navodno je 85 godina bila u bunaru radi zaštite od japanske vojske. Kasnije je iskopana i 2018. predana Ji Qiangu, profesoru s kineskog sveučilišta Hebei.
- Prema našim analizama, podrijetlo kostiju iz Harbina povezanije je s Homo sapiensom nego neandertalci, odnosno vrsta iz Harbina s nama ima više zajedničkih predaka od neandertalaca. Ako se na njih gleda kao na posebnu vrstu, onda je ovo nama sestrinska, najbliža vrsta - rekao je za agenciju France Press paleoantropolog Chris Stringer iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu.
Pronađena lubanja stara je najmanje 146 tisuća godina i datira iz doba srednjeg pleistocena, a rezultati njene analize objavljeni su u tri rada u časopisu The Innovation.
Veličina mozga unutar lubanje mogla je biti slična onoj kod modernog čovjeka, no očne dublje i zubi su bili veći, obrve deblje, a usta šira. Ime je izvedenica pojma Long Jiang, što znači ''Zmajeva rijeka'“.
Znanstvenici smatraju da kosti lubanje pripadaju muškarcu starom oko 50 godina koji je živio u šumovitom, poplavnom području.
- Ti ljudi su bili lovci i sakupljači koji su živjeli od okoliša. S obzirom na današnje zimske temperature u Harbinu, čini se da su se nosili s većom hladnoćom od neandertalaca - rekao je Stringer.
Prema lokaciji pronalaska lubanje i procijenjenoj veličini čovjeka, istraživački tim vjeruje da se H. longi dobro prilagodio teškim životnim uvjetima i da se mogao kretati diljem Azije.
Obiteljsko stablo
Znanstvenici su prvo proučavali vanjsku građu lubanje, koristeći više od 600 morfoloških osobina, a nakon toga su izveli milijune simulacija služeći se računalnim modelom za oblikovanje stabla srodnosti s drugim fosilima.
- To upućuje da Harbin i neki drugi fosili iz Kine čine treću rodnu liniju ljudskih vrsta, uz neandertalce i H.sapiensa - objasnio je Stringer.
Da je Homo sapiens stigao do istočne Azije u vrijeme kada je Homo longi bio prisutan, možda bi došlo do križanja, ali to nije u potpunosti dokazano.
Zbog nedostatka arheoloških materijala, preostaje puno pitanja o njihovoj kulturnoj i tehnološkoj razini, međutim, otkriće lubanje moglo bi promijeniti naše shvaćanje ljudske evolucije, piše France Presse.
- Pronađena je treća ljudska loza u istočnoj Aziji koja ima vlastitu evolucijsku povijest, a rezultati pokazuju koliko je regija bila važna za evoluciju čovjeka - zaključio je Stringer.