Alfred Nobel cijeli je život posvetio istraživanju i razvoju dinamita. Švedski kemičar rodio se 21. listopada 1833. u Stockholmu, a umro je u talijanskom San Remu 10. prosinca 1896.
Znanstveni gen naslijedio je od oca Immanuela koji je izumio šperploču, ali kako nije imao novca, ostale ideje nije mogao ostvariti. Zanimao ga je barut koji je u to vrijeme bio jedini poznati eksploziv. Time je zaintrigirao sina Alfreda. Obitelj se 1842. preselila u Rusiju gdje je otac gradio morske mine za rusku vojsku u Krimskom ratu.
Život u Rusiji
U Rusiji je Alfred imao najbolje moguće učitelje, znao je izvrsno ruski, francuski, engleski i njemački jezik. Četiri godine je radio i studirao kod Johna Ericssona u SAD-u, a nakon kraja Krimskog rata 1856. obitelj se, nakon financijskog kraha, vratila u Švedsku.
Alfred se posvetio istraživanju eksploziva. Zajedno je s ocem osnovao tvrtku za proizvodnju mina, a kasnije i nitroglicerina. Nakon eksplozije u tvornici 1864. život je izgubilo petero radnika i Alfredov brat Emil.
Godinu dana nakon incidenta, Nobel je izumio detonacijsku kapsulu u kojoj se nitroglicerin mogao aktivirati u svakom trenutku. Kapsula je sadržavala živin fulminat, osjetljiv eksploziv. Upravo je to bila osnova za daljnju tehnologiju proizvodnje eksploziva.
Prvu inačicu dinamita demonstrirao je 14. srpnja 1867. godine u Mersthamu, na jugu Engleske. Htio je pokazati sve mogućnosti i sigurnosti dinamita, ali vlast nije bila uvjerena u njegovu važnost.
Kako bi poboljšao sliku svoga proizvoda i otklonio ranije kontroverze vezane uz opasne eksplozive, Nobel je htio svoj moćni izum nazvati "Nobel's Safety Powder", no odlučio se za ime "dinamit", što na grčkom znači snaga.
Prestižna nagrada
U znanstvenoj karijeri patentirao je 355 izuma.
- Predstavili su me kao 'genija zla', kao 'trgovca smrću', a ja sam samo radio za dobrobit čovječanstva. Jedini cilj mog života bio je širiti znanje, uvjeren da to znači prije svega širiti blagostanje" – pisao je Nobel 1896. svom nećaku, netom prije smrti. Umro je od iznenadnog krvarenja u mozgu.
U oporuci, na komadiću poderanog papira, svu ostavštinu ostavio je čovječanstvu. Obitelji nije pripalo ništa od 31,5 milijuna švedskih kruna (danas otprilike 150 milijuna dolara).
Nobel je bio začetnik ideje o nagrađivanju onih koji svojim sposobnostima najviše doprinose čovječanstvu. Nagrada je po njemu nazvana Nobelovom, a prvi put se dodijelila 1901. godine za područje književnosti, fizike, kemije i medicine u Stockholmu.