Prvi slučaj sifilisa u Europi registriran je 1495., tri godine nakon Kolumbova otkrića Amerike.
No hrvatski znanstvenici istraživali su 403 kostura iz različitih razdoblja, a dio njih iskopan je na području antičke Salone. Tragove sifilisa otkrili su na kosturu muškarca iz Rimskog doba, u dobi između 20 i 29 godina. Rezultati naših znanstvenika objavljeni su u časopisu Journal of sexual medicine, a otkriće je objavio i engleski Daily Mail.
Otkriće je odmah izazvalo polemike u svjetskim znanstvenim krugovima, pa se javljaju i pobornici i protivnici teorije.
- Naše istraživanje pokazalo je kako su znakovi kongenitalnog sifilisa pronađeni na kosturu s lokaliteta Solin Smiljanovac (istočna salonitanska nekropola) podudarni s kliničkim slučajem objavljenim u “Transactions of the Philadelphia academy of surgery”. U njemu je sifilis dokazan serološkim testom poznatim pod nazivom Wassermanova reakcija na živom pacijentu. Smatramo kako je veoma pozitivno ponovno otvarati rasprave u znanstvenoj zajednici s obzirom na to da veliki broj radova u svijetu na arheološkom materijalu upućuje na postojanje sifilisa u Europi prije Kolumba. Preispitivanjem postojećih teorija moći će se kroz neko vrijeme znatno ispravnije suditi o njima - rekla nam je antropologinja Ivana Anterić iz tima naših znanstvenika koji su radili na projektu.
No neki se znanstvenici ne slažu kako je ovim nalazom pobijena teorija o tome kako je Kolumbo prenio sifilis s Kariba u Europu. Tako je američki profesor medicine dr. Bruce Rotschild rekao kako anomalije na kosturu ne moraju značiti da se radi o sifilisu, nego o krivom srastanju ili nekoj drugoj bolesti, a profesor evolucionarne ekologije dr. Rob Knell tvrdi kako samo jedan kostur nije dovoljan da bi se pobila teorija.
- Promjene na jednom kosturu ne moraju biti samo od sifilisa, može se raditi i o nekim drugim deformitetima - rekao je dr. Knell, koji je unatoč neslaganju pohvalio sjajan rad hrvatskih znanstvenika.
Dosad su postojale tri teorije o postanku ove teške bolesti
Osim teorije da je sifilis u Europu donio istraživač Kristofor Kolumbo iz Novog svijeta, odnosno Sjeverne Amerike, postoje još dvije teorije. Pobornici jedne tvrde kako su je u Španjolsku i Portugal donijeli robovi iz Afrike, a druge da je bolest paralelno postojala i u Europi i Americi.