U novonastaloj situaciji i brandovi su morali prilagoditi svoje oglašivačke napore i pronaći nove komunikacijske kanale, a kakvo je stanje na tržištu najbolje znaju stručnjaci iz vodećih domaćih marketinških agencija koji su o tome danas uživo govorili u prvom online panelu na kanalu Digital Takeovera. Naši sugovornici bili su Krešimir Renzo Prosoli (izvršni direktor Real grupe), Luka Duboković, izvršni direktor i član Uprave BBDO Zagreb) i Damir Ciglar (direktor i suosnivač agencije Imago Ogilvy). Panel je moderirao Karlo Stojčević, direktor Content & Experience Creation odjela 24sata.

POGLEDAJTE VIDEO:

Svijet korone. Koje su sve promjene na tržištu oglašavanja? Primjećujete li određene promjene u strategijama klijenata zbog doba korone? Da li postoje industrije gdje vi primjećujete da se smanjila aktivnost oglašavanja u tom periodu i da li zapravo ima onih koji su povećali aktivnosti oglašavanja u to doba krize?

Luka Duboković: Što se tiče ovog pitanja, je, promjena je jako puno. Naravno da su se promjene isto tako se dogodile kod onih industrija, odnosno oglašivača koji su na ovaj ili onaj način pogođeni više ili manje, sa Covidom. Industrije koje su manje pogođene, recimo retail ili fast- moving consumer goods, u principu su na neki način nastavile donekle normalno funkcionirati, dok je puno drugih industrija jednostavno bilo ili u nekom shot downu ili su hibernirali svoje kampanje i svoje aktivnosti. Konzumacija medija se isto tako dosta promijenila, mislim da se strategije fokusiraju i na taj dio. Iz kreativne agencije mogu reći da se tu isto tako dogodilo dosta promjena. Mi u zadnja dva mjeseca praktički nismo u mogućnosti snimiti neku normalnu kreativu, a zbog zabrane okupljanja sve velike produkcije su praktički otkazane. U tom dijelu i ako smo trebali nešto novo iskomunicirati, zapravo smo radili iz nekih materijala koje su postojeći, kupovali smo i snalazili se na različite načine, tako da je u tom dijelu bilo velikih prilagodba. Ono što je isto tako jako bitno, je da su se agencije vrlo brzo prilagodile ovom načinu rada i da praktički za klijente nastojimo pružiti usluge onakve kako su bile i prije korone.

Krešimir Prosoli: Naravno i naši klijenti su se okrenuli prema tom oglašavanju koje je trenutno u ovoj krizi jedino i moguće. Naravno fast - moving consumers good i retail su oni faktori i čimbenici trenutnog oglašavanja na televiziji, online, u radiju, printu. Najmanje nažalost na outdooru jer on sam po sebi ima problem out of home u doba kada svi zovemo ljude da ostaju doma. To su naravno bili najveći gubitnici ove priče, no mi smo se stvarno aktivirali prema našim klijentima i odradili sve moguće prilagodbe kako bi se i oglašavanje i komunikacija prema korisnicima nastavila. Ona se naravno, sadržajno promijenila, imala je neke druge značajnije poruke koje su bitne i prema široj javnosti, a samo po sebi to je jedno društveno odgovorno poslovanje. Ono što smo mi vidjeli kao jako veliku promjenu i na koju smo na neki način i utjecali , je da se oglašavanje na neki način okrene malo i prema imidžu. Izvukli smo za sve naše klijente sve aseve iz rukava i sve što možemo iskomunicirati vezano za sam imidž u prvom trenutku krize, a sada kako kriza ipak ide prema svom zatišju, fokusiramo se na reklame koje ipak malo više komuniciraju sales. Iako bih rekao da je u našem profilu oglašivača ili portfelju oglašivača, preko 25 posto trenutno bilo imidž oglašavanja, dok je ostalo bilo u nekom salesu. Od grana industrije koje ja ne vidim da su trenutno aktivne, odnosno vjerojatno svi primjećuju da ih nema, su cijela turistička grana, bankarski sektor i automobilska industrija je također smanjila značajno oglašavanje. Neki su bili aktivni, neki manje, na neke smo uspjeli malo više utjecati, na neke malo manje, ali  je bitno da se kontinuitet nije izgubio.

Damir Ciglar: Ja bih zapravo rekao, da je inicijalna reakcija oglašivača ustvari bila reaktivna, odnosno, prije nego što se uopće razmišljalo o tome da bi se nešto trebalo nastaviti, svi su nekako ipak krenuli razmišljati o tome kako se ponašati u vrijeme u kojem očekuju manje prihode i samim time trebaju napraviti neke veće uštede.  Tako da, što se naših klijenata tiče, ja nažalost moram reći, da su većinom u samom startu budžeti prerezani i da je ta reakcija na predviđanje budućnosti, koja nije najbolja, bila reaktivna. Nakon nekog vremena, klijenti su se ipak pokrenuli prema proaktivnosti i komunicirali, odnosno radili aktivnosti, koje su nužne da ih rade u ovom trenutku. Dakle ova situacija sada već traje dosta dugo i ako se potrošači, pa čak i kategorije proizvoda i usluga, koje trenutno nisu aktivne, okrenu drugim alternativnim brandovima ili metodama, stvorit će se nove navike. U slućaju da se ponašanje promijeni, nakon povratka u neku novu normalu, tih brandova i proizvoda više neće biti u koristi.  Treba imati na umu, da se u ovim vremenima ponašanje mijenja relativno dosta brzo, jer uvjeti u kojima se nalazimo su radikalni i svi smo na neki način bili dosta vremena izolirani, pa smo nužno i morali mijenjati neke navike. Dakle što se nas tiče, da, mi smo relativno, kao agencija jako brzo prilagodili funkcioniranju od kuće i zapravo smo dosta brzo u tom reaktivnom prešli u proaktivno, jer smo već sljedeći dan počeli klijentima slati proaktivne ideje i na neki način pokušavati s njima iznaći rješenje problema u kojima sigurno znamo da se oni nalaze. Nakon nekog vremena to je ipak, u većoj mjeri uspjelo i kako smo i sugerirali, radi se puno više - „ do more, say less“. Potrebno je reći, da su brandovi ili proizvodi na strani potrošača i da ih razumiju, ali ono što je još važnije je zapravo, cijelo vrijeme pokazivati svojim potrošačima da ih razumiju u trenutnoj situaciji i da su na neki način dio njih. Treba poduzimati aktivnosti koje, ako ništa drugo, barem će potrošačima skratiti vrijeme dok su doma. Promjene su vrlo brze i vrlo radikalne, puno brže nego što su se dosad dogodile u mojoj karijeri. Samim time naravno da treba gledati kako će se prilagođavati strategija, odnosno što će biti sa strategijom. Ne smijemo zaboraviti, kako je Krešo rekao, imidž i oglašavanje su ono što je stvarno potrebno, jer kao što brand ima svoje vrijednosti, tako i potrošači imaju svoje vrijednosti.

Koliko su brandovi trenutno spremni transformirati načine na koji prodaju? Vidjeli smo da su potrošači bili prisiljeni ostati doma, vidjeli smo strelovit rast digitalnih kanala, video on demand, subscriptiona, vremena provedenog na portalima zbog informiranja itd. Jesu li se zapravo veliki brandovi uopće bili u stanju dovoljno brzo transformirati da iskoriste novonastalu situaciju? Imate li iskustva u radu s klijentima gdje su neki webshopovi pokušavali transformirati preko noći?

Luka Duboković: Mislim da je jedna od potrebe koja se ovdje pojavila i koja će ostaviti duži trag, ta da će proizvođači morati naučiti biti trgovci. Mislim da su oni jednostavno prepustili taj dio nekom drugom i da realno nemaju uopće komunikaciju i dodir s kupcima. Znači u ovoj varijanti, mislim da se tu dogodio nekakav switch, da su shvatili da gube taj jedan direktan kontakt s kupcima i vjerojatno su ga tako pokušali dobiti nazad. Jedan od primjera koji znam je Podravka, ona je napravila posebne pakete koje su imali preko Hrvatske pošte, gdje su oni išli direktno prema kupcima, zaobilazeći ustvari trgovce, odnosno dolazeći do onih kupaca koji vjerojatno nisu mogli ni sami doći do trgovine i nabaviti takve stvari. To mi se čini dosta zanimljivo i korisno, i za njih i za one koji nisu mogli doći do tog asortimana. Ne treba zaboraviti, a što mislim da se često zaboravi, da postoji cijeli niz starije populacije koja ne barata uopće s digitalnim znanjima i koji su ovom dijelu bili uskraćeni. Mislim da postoji ogromna potreba za digitalizacijom tog dijela stanovništva koji su najranjiviji i ne koriste tehnologiju koju bi trebali koristiti.

Krešimir Prosoli: Mislim da je Luka pokrio većinu stvari kojima smo mi bili svjedoci, dobar primjer je Podravka. S naše strane još mogu spomenuti i Kraš, a korištenje distribucije Hrvatske pošte je stvarno napravilo jedan pomak i prilagodbu trenutnoj situaciji. Ne bih nužno rekao da je dobro da se preskočio taj neki lanac, middleman, jer vračanjem u normalu će se opet etablirati i taj dio kupnje, međutim to je apsolutno s naše strane vođeno i pokazalo se da je takva prodaja polučila velike uspjehe. Naši klijenti, budući da su više manje veliki, imali su spremne digitalne strategije i pripreme E-commercea i web kanala. Lako je kad su veliki klijenti, jer s njima se na nekako drugačiji način može raditi i strateški, ali imali smo jednu malu knjižaricu koja je u jednom trenutku odlučila napraviti kvalitetniji web i E-commerce i u nepunih mjesec dana smo tako polučili gotovo godišnje rezultate. E-commerce radi, treba samo naći i iskoristiti sve moguće kanale promocije kako bi se ta poruka dostavila do konačnog kupca. A naravno, ako je sadržaj interesantan kupac će do njega doći i na kraju dana će ga i kupiti. Ne treba odustati od ustaljenih kanala promocije, ali naravno treba koristiti i neke nove tehnološke mogućnosti da se digitalizacija pokrene i ubrza. Smisao svega toga je i ubrzavanje tih procesa.

Luka Duboković: Dodao bih, mislim da je cijeli problem ovdje da njihovi businessi nisu setapirani za drugi način prodaje i kanala. Oni u tome mogu skrpati nešto, ali business koji nije setapiran za online business kada se ide pretvoriti u online business, ima velikih problema u smislu troškova. Nešto će se napraviti i nadoknadit, ali taj business nije napravljen za taj model. Restorani koji sada moraju dostavljati, nisu napravljeni za taj princip prodaje. Kratkoročno je to održivo ali ne i dugoročno.

Damir Ciglar: Postoji jedna uzrečica koja kaže da nužnost kreira to da budemo inventivni. To se desilo hrpi oglašivača, pa tako i našim klijentima. Da li se desilo da su preko noći išli u otvaranje web shopa, konkretno jedan manji lider, uopće nije imao web shop i sada je osvijestio da treba imati web shop. Podravka koja je spomenuta je po meni jedan svijetao primjer, velike kompanije, koja se jako brzo snašla i napravila nešto dosta pametno s paketom potrepština. Mi smo sugerirali svojim klijentima povećanje prisutnosti i distribucije. Recimo Tele 2 smo sugerirali da svoj pokućni internet, koji je trenutno hit proizvod, prodaju u trgovina s hranom, jer postaje nužnost, trebate biti povezani, trebate dobit informaciju. Rekao bih da je dobra strana loše situacije, osvješćivanje koliko je kompletna digitalizacija nužna svima, u cijelome lancu, od proizvođača do potrošača. Kada gledamo što je sve ova situacija donijela, donijela je i dobru stranu, a to je da smo se brzo okrenuli i transformirali digitalno, kako se u nekoj normalno situaciji najvjerojatnije ne bi.

Pričali smo o domaćim primjerima, no uvijek posežemo prema onom što se događa van. Postoji li primjer nekog brenda na vanjskom tržištu koji bi nam mogao ukazati na interesantnu ideju ili gdje se dogodila prilagodba ili adaptacija?

Luka Dubković: Ono što se događalo vani nije bitno različito od onog što se događalo kod nas. Hrvatske kompanije nisu ništa bitno drukčije napravile. Ono što se vidi vani je puno društveno korisnih kampanja, jako puno ih je usmjereno na zdravstvo. Recimo kod nas to vidimo manje, ali vani puno više. McDonalds u Velikoj Britaniji daje svim zdravstvenim djelatnicima besplatan obrok 5.5. Jako puno primjera u kojem imate tu vrstu pomoći. Ono što je zanimljivo vidjeti je branšu koja je najviše pogođena, ugostiteljstvo, pubovi u Engleskoj. Imamo puno pivskih brandova koji su okrenuti prema njima. Npr. možete tipati svojim konobarima, zna se da su to ljudi koji su ostali bez prihoda u ovoj situaciji. Imate tip jar u koji možete tipati. Stella je imala kampanju u kojoj ste mogli kupiti vaučer za neki bar a oni su donirali duplo za jedan vaučer. Mislim da je to dobra poruka. Amazon je otvorio mjesta u skladištu samo za stvari koje se tiču saniteta, dezinficijensa, izbacili su iz ponude puno brandova koji su htjeli profitirati na dizanju cijena. Ima dosta dobrih primjera. 

Krešimir Prosoli: Svi smo pogledali te reklame koje se događaju vani i na kog su usmjerene. Meni je u pamćenju ostala kampanja za Barillu koja je bila emotivna i okrenuta tom talijanskom brandu i navikama. U doba najvećih problema tu je uvijek za vas Barilla. Taj retail Business je zanimljiv, meni interesantan jedan primjer danskog retailera koji na kraju dana nije ograničavao cijenu kvasca, nego kupiš jednoga, cijena mu je 5, kupiš dva, ona je viša. Npr. UberEats, kod nas dostavljaju Glovo i Uber. Razni su se brandovi prilagodili na razni način. Mislim da naša industrija prati ono što se događa vani i prilagođava nama. Mislim da ćemo se prilagoditi kad ovo završi, umjesto Ostani doma, bit će Čuvaj se vani, u tom smislu bit će neke nove poruke.

Damir Ciglar: Ja malo drukčije gledam na to. Ono je većina oglašivača radila, oni su komunicirali stvari kako osjećaju sa potrošačima i slali emotivne motivacijske poruke. To je dobro ali nije dovoljno. Puno više ljudi pamte onog koji im je dao nešto što treba, koji im je napravio više od toga da im priča lijepu priču. Sad se pojavio jedan oglas, Every Covid-19 commercial is the same, upravo ismijava taj patetični pristup, koji funkcionira dok su ljudi u šoku, ali sad je prošlo već dosta vremena, to više tako ne treba raditi, mislim da treba više raditi na aktivnosti. Da potrošač vidi da je u centru a ne da mu oglašivač govori da ga razumije. Pokaži mi kako me razumiješ. Pozvat ću se na neke naše stvari koje smo radili. Pokrenuli smo home fashion show, svi smo doma, ajmo dati ljudima šansu da se malo zabave. Recimo kod Tele2 gdje ste imali da je vam je besplatan sav promet koji se koristi za školu. Dakle, mislim da bi se sad trebali okretati takvim stvarima. Sad ne možemo snimati nove stvari, nego raditi katove na onome što imamo. Ja ću navesti jedan primjer koji nije politički korektan, to je PornHub. On se jako brzo snašao i jako kvalitetno napravio stvar, preimenovao se StayHomeHub ili tako nešto. Mislim da je to smjer u kojem oglašavanje i komunikacije trebaju ići, a support imaju u novim medijima. To više nije sjedenje ispred TV-a i slanje poruke, nego ja mogu sudjelovati. 

Da li je situacija s covidom izronila Novosti u sferi digitala i dali se slute trendovi koji će se dogoditi, dali se mijenja pristup oglašavanju, dali će postojati neka nova valuta za klijenta?

Luka Dubković: Mislim da je ovdje, jako puno se govori, kreće faza šoka i preživljavanja, ta poznata Maslovljeva hijerarhija potreba se okreće naopako, izlazimo iz faze preživljavanja, ulazimo u neku fazu nove normale, za koju nitko nije siguran kakva će biti. Da nam je netko prije tri mjeseca rekao da ćemo živjeti zatvoreni u kućama i da nitko neće izlaziti van, da ćemo raditi u uredu i da možemo otkazati prostor, mi bi mu rekli da je to nemoguće. Pitanje je ovdje što će se dogoditi. Ja mislim da se ljudi ne mijenjaju tako lako. Mijenjaju se pod prisilom ali se vraćaju u to stanje normale čim budu mogli. Vidimo u Hrvatskoj u zadnja tri dana da se događa, vidimo povećan i promet i trgovina i izlasci. Već u tri dana vidimo da stvari kreću na bolje, prema novoj normali. Što se tiče oglašavanja, ljudska priroda se razvija desecima tisuća godina i stvari koje su palile prije, paliti će i sad. Generalno efikasnost, brand awareness će biti ono što je bitno. Možda u ovom periodu sada, ova zadnja dva mjeseca nije bila bitna prodaja, jednostavno ste htjeli biti prisutni, no nakon toga kreće triježnjenje, stvari će krenuti prema tome, jer brojke trebaju biti što prije vidljive. Vidimo jako puno video contenta i live contenta na digitalu na kojeg ljudi prije nisu obraćali previše pažnje. Neke stvari su se promijenile. Vidimo u svijetu, tko je kupio Zoom dionice prije tri mjeseca, danas je milijunaš, sigurno se stvari mijenjaju. Koliko se te stvari mijenjaju da bi ostale,  te je ono što je teško za predvidjeti. Nisam pobornik revolucije, čim stvari krenu prema normali, mislim da će one krenuti. Naravno imate tu cijeli niz istraživanja koji se tu radi, UK je napravio po cijelom nizu industrija i grana, na koji način će se potrošači vratiti njima. Od travela koji je bitan pogotovo nama, imate podatak da će sedam posto Britanaca će putovati u tri mjeseca, a 80% njih planira putovati u sljedećih godinu dana. Znači da putovanje nije zaboravljeno samo je pitanje kad će ga ono obaviti u situaciji kakva je. Imate situaciju, pitanje da li ćete ići u restoran kad situacija dopusti, njih  35% kaže da će otići, a 60% kaže da će se i dalje osjećati nelagodno. To ne znači da neće otići, to znači da će i dalje otići. Teško je to predvidjeti. Svi mi imamo tendenciju na onom što je danas ali te stvari se brzo mijenjaju.

Krešimir Prosoli: Otkad se bavim ovim poslom me pitaju što donosi budućnost, i mi stalno odgovaramo šta će biti sutra, ovo doba nas je natjeralo na to da značajnije promislimo kako reagirati na trenutno stanje koje neće trajati vječno. Već popuštanjem mjera će doći do neke revitalizacije, normalizacije svih naših funkcija koje imamo unutar agencije. Od produkcije, do priprema nekih evenata. Budućnost živimo i danas, pokazali smo u ova dva mjeseca da se može raditi na način kako nismo bili naučeni. Google Hangouts i Zoom nas koje poslujemo u nekoliko zemalja nisu iznenadili jer je to pripadnost digitalnom svijetu, nama je to uvriježena etika. Vjerujem da se na taj način svijet može malo okrenuti. Ja gledam i da smo malo naučili i da nam je vrijeme važno, što prije nismo vidjeli u tom stremljenju prema rezultatima, neću reći profitima nego preživljavanju. Ono što nas muči je što će biti na jesen i iduće godine ako se opet pojavi, ja mislim da mi svi u našim strategijama i promišljanjima moramo i o tome voditi brigu. No najbitnije je što će biti sutra, moramo vidjeti što tu nama nosi to sutra. Mi smo, kompanije i mediji moramo naći put kako preživjeti i ostati relevantni prema našim kupcima, klijentima ili potrošačima. Svatko od nas traži svoje mjesto. Nekim pregrupiranjem unutar društva i agencija se moramo tome prilagoditi. KPI-jevi su tema o kojoj svi volimo pričati, na kraju dana će ipak nakon faze solidarnosti, prodaja će biti važna, od nje svi živimo, no nakon tog brand recalla, u nekoliko idućih mjeseci ćemo se okrenuti prodaji, uz nadu da se da će se turizam pokrenuti, on nam je jako važan, svima nam je bitno da se možemo otvoriti, napraviti koridore i otvoriti put turistima da nam dođu, da na kraju dana uđu u naše prodavaonice, da kupe naše proizvode, da konzumiraju naše usluge. Budućnost je kako dočekati jesen.

Damir Ciglar: Da, dečki su rekli puno toga, nije mi puno ostalo, s nekim stvarima se u potpunosti ne slažem. Temelji komunikacije će ostati isti jer se nisu promijenili, ali se načini na koji na komunikacija ide prema potrošaču promijeniti. Naravno moramo prenijeti poruku potrošaču koja je njemu važna u skladu s njegovim insightom. Da li sad prenosimo više novim medijima, da li koristimo sad više stvari koje dosad nismo? Apsolutno. Da li ćemo kad se vrati sve u normalu ih koristiti manje? Vjerojatno ne. Ja mislim da ćemo ipak navike korištenja medija bitno brže promijeniti iz razloga koji je evidentan, jer je radikalan. Sigurno je da će se stvari normalizirati no pitanje je što je to nova normalnost. Ako trebamo raditi oglas u kojem ima masu ljudi koje se vesele, a ne možete imati više od deset ljudi zajedno jer svi moraju nositi maske, to više nije ta normala. Dovoljno vremena je prošlo da će se i potrošači okretati onome novom što su u međuvremenu naučili. Još uvijek jesmo u toj prvoj fazi koju bi nazvao faza akutnog širenja, odnosno faza u kojoj smo u lockdownu u kojem nalazimo nova rješenja, od komunikacijskih, e-eCommercea i svega ostalog pa na kraju krajeva i imidž komunikacije koji jesu kratkotrajni i koji iskorištavaju period u kojem jesmo, no trebamo se pripremiti na period koji dolazi, to je faza oporavka. Gdje neke stvari koje se jesu promijenile, od konzumacije medija moramo uzeti u obzir razmišljajući što ćemo raditi u sedmom, osmom, devetom mjesecu nakon sezone. Da ćemo sad raditi opet normalno kao sto jesmo, nećemo. Nismo radili ni pred onu krizu koja je ipak bila drukčijeg karaktera, a ni nakon nje, p nećemo ni sad. Sljedeća faza koja mora biti preispitana. Neke stvari površne i banalne koje su bile promovirane, sad dolaze pod pitanje, čim duže ovo traje ta površnost gubi na značaju. Morat ćemo dugoročno preispitati koja je to nova vrijednost za brandove, ne mora dužno značiti da je jedna te ista vrijednost postojala i naknadno, možda je slična ali se stvar promijenila, pa nije ista. Ja ne vjerujem da ćemo se vratiti na stanje prije, bit će to neka nova normala, možda će neke stvari biti vrlo slične, možda hrpa stvari ista, no neće sve biti isto. Krećući od sebe i svoje agencije, treba vidjeti kako odgovoriti na te tri faze. 

Imamo jedno pitanje čitatelja s Facebooka. Što mislimo o budućnosti evenata? Hoće li to biti web eventi?

Damir Ciglar: Mi imamo event agenciju, njima su krenuli otkazi početkom trećeg mjeseca, od 15.3 nemaju ni jednu jedinu aktivnost. Te aktivnosti ne planiraju niti oni niti oglašivači i pitanje je kad će ih planirati. Netko je spomenuo ići u restoran ali se ne osjećati ugodno. Zar mislimo da možemo napraviti  veliki event početkom iduće godine i misliti da se ljudi dolaziti i pritom se neće osjećati neugodno?  Mislim da će ta industrija trebati veći oporavak. Možda će se prije okrenuti nečemu što je small scale, nešto što ne moramo uopće zvati eventima, neke kvalitetnije aktivacije na mjestu prodaje ili na cesti. Segment evenata će najduže trebati da dođe na staro, što god to novo ili staro bude.

Krešimir Prosoli: Točno to što sam najavio, neka normala će se pojaviti. Produkcijski ćemo se morati prilagoditi na raznorazne načine uz raznorazna ograničenja. Eventi će se pojaviti, prije jeseni ne, da li je to iduća godina, ovisi o faktoru rizika, cjepiva i lijekova. To zaziranje od kontakta će utjecati na evente i još više na koncerte i nogometne i košarkaške utakmice. Nama koji je to dio poslovanja ćemo se prilagoditi i odraditi web evente, ima dobar primjer koji je neki dan radio naš klijent Ledo. Dakle ima načina, vidjet ćemo koji će se vidovi evenata plasirati u javnost da se ne izgubi ta povezanost kojoj je sami event smisao.

Damir Ciglar: Više experience nego što je event.

Luka Dubković: Nemam što za dodati, kolege su sve rekli, da li će se prebaciti na digital, na neki Hangouts, vidimo da su neki pivski brandovi nešto probali, simulirajući neke barove, bilo je tu nekih uspjeha, povezalo se to nešto sa prodajom. Teško je to zvati eventom. To je sasvim nešto drugo. To je sigurno segment koji će se najsporije vratiti nazad.