Naš daleki predak Homo naledi izazvao je gomilu kontroverzi jer predstavlja spoj obilježja modernog čovjeka, ali i puno starijih vrsta. Najnovije analize njegovih ruku i stopala dodatno će potaknuti rasprave jer pokazuju da je možda izrađivao alate i mogao trčati poput nas.

Njegov zglob, palac i dlan bili su slični našima i onima neandertalaca, a omogućuju preciznu manipulaciju predmetima. S druge strane, imao je duge i zakrivljene prste koji su mu omogućavali penjanje po drveću. 

- Slične karakteristike u zglobu dosad smo našli samo kod neandertalaca i modernih ljudi i znamo da su tu zbog korištenja alata - rekla je za BBC Tracy Kivell sa Sveučilišta Kent.

Kao i ruke, stopala su također bila spoj modernih i obilježja karakterističnih za primate. Nožni palac bio je sličan našem, no prsti uz palac bili su zakrivljeniji od naših što je ukazivalo na to da su vjerojatno imali bolji hvat nogama. To ukazuje da je bio pravi hodač, ali i da je možda mogao trčati preko dana, a da se u potrazi za hranom ili u zaštiti od predatora mogao brzo popeti na stabla.

No, u spilji u Južnoafričkoj Republici, u kojoj su otkrili gomilu fosilnih ostataka, nisu našli nikakve alate ili predmete koji bi pokazivali da ih je izrađivao naledi. Homo naledi je imao mozak velik poput naranče i pitanje je ako je uopće imao kognitivne sposobnosti za izradu i korištenje alata.

Ivor Janković sa Instituta za antropologiju rekao nam je kako otkrića ovih karakteristika nužno ne otkrivaju i da je Homo naledi koristio te svoje mogućnosti.

- Pitanje je kad se precizan hvat javio u evoluciji i koliko je to bilo značajno, odnosno jesu li išta radili. Znamo da Homo erectus je, ali za ovu vrstu tek treba otkriti - rekao je Janković i dodao kako se i razvoj kvalitetnog dvonožnog hodanja javio u nekim nalazima prije 5 milijuna godina. Karakteristike Homo naledija ukazuju da su mogli dobro hodati i penjati se, ali pitanje je koliko je to bilo funkcionalno važno njima ili je to samo bila neka vrsta atavizma.

Trebamo ga smjestiti gdje pripada

Kako bi znali je li homo naledi bio 'ispred svog vremena', trebat će točno utvrditi kamo on pripada. Kad su prije mjesec dana sa Sveučilišta Wits objavili otkriće homo naledija, nije objavljeno koliko su fosilni ostaci stari. A bez precizne datacije teško je reći o čemu se radi, odnosno staviti ga u kontekst evolucijskog slijeda, pojašnjava Janković. Dodaje kako mu nije jasno zašto se još nisu obavile analize drugim metodama kako bi utvrdili starost.

Naime, moguće je, iako to malo ljudi očekuje, da se radi i o puno mlađim ostacima neke izolirane populacije, što bi pokazalo da je varijacija u kasnijem razdoblju evolucije čovjeka puno veća nego se mislilo. No, morfološke analize ukazuju da se radi o ranom Homo erectusu.

- Ako se potvrdi da su kosti iznimno stare, dobili smo dobro očuvane nalaze koji nam daju mogućnost otkriti puno o populaciji i analizirati kako se razlikovala od prethodnika ili svojih nasljednika - rekao je Janković. 

Zasigurno, brojna pitanja mogla bi dobiti odgovore novim istraživanjima u spilji Rising Star. Dosad je analiziran tek manji dio, a pronađeni su fosilni ostaci oko 15 osoba.