Sepuku ili harakiri bio je neizostavan dio samurajskog koda časti. Odnosi se na svečani čin samoubojstva kako bi se izbjegla smrt od neprijateljske ruke ili kako bi se ratnik iskupio zbog grijeha. Samuraj bi se okupao, pojeo omiljeno jelo, obukao svečano ruho, napisao pjesmu o smrti i zario si nož u trbuh. No drevni Japanci imali su i mnogo bizarniju metodu oduzimanja vlastita života. Budistički svećenici sokushinbutsui tri bi godine jeli isključivo sjemenke i orašaste plodove, a istodobno vrlo naporno vježbali kako ne bi imali masnoća u organizmu. Zatim bi iduće tri godine jeli koru i korijene posebnog drveća, što bi izazvalo povraćanje i nagli gubitak tjelesnih tekućina. Na kraju bi se taj samomumificirajući svećenik zatvorio u grobnicu, a jedina veza sa svijetom bi mu bilo zvonce kojim bi javljao je li još živ.
Vrlo okrutnu tradiciju, također na Dalekom istoku, morale su prakticirati Kineskinje, i to sve do početka 20. stoljeća. Djevojčicama mlađima i od šest godina slomili bi se nožni prsti, a zatim bi im stopala čvrsto omotali dugačkim zavojima kako bi im se zaustavio rast na 10-15 cm dužine. Takve su žene imale povlašteni status u društvu, kao i kineski eunusi, odnosno kastrirani muškarci. Imali su moć kao carski službenici da su se neki sami kastrirali kako bi se domogli ugleda. U Italiji su do početka 20. st. pojedini dječaci bili kastriran da bi mogli pjevati vrlo visoke tonove

Mrtvima kroz cijevi ulijevali vino i med
Otrića antičkih groblja pokazala su kako su stari Rimljani “hranili” svoje mrtve. Grobnice su imale cijevi kroz koje bi pokojnima ulijevali med, vino i drugu hranu. Često bi i imali piknike uz grob jer su vjerovali da tako hrane dušu umrlog.

Pokojne na Filipinima pokapali na stijenama
U pećinama planinske pokrajine Sagade na Filipinama pokapalo se lokalno stanovništvo, no neki su bili položeni u lijesove pričvršćene na stijene. Vjerovalo se će pokojni tako biti bliži nebesima.

Španjolska je dom koride i utrke s bikovima
Korida ili borba s bikovima stoljećima je dio španjolske tradicije, no zbog okrutnosti prema životinjama parlament u Kataloniji ju je nedavno zabranio. U španjolskoj Pamploni dio tradicije su i utrke s bikovima ili “encierro”. Životinje se puste iz tora, a ispred njih na stazi dugačkoj oko 800 metara mogu trčati svi stariji od 18 godina i koji su prikadno odjeveni.

Prijatelja pozdrave pljunući na njega
Dok se rodi dijete, članovi plemena Masai pljunu na njega i kažu da je “loše” jer bi ga hvaleći mogli ureći. Također, prije rukovanja sa starijima, pljunu u ruke kao znak poštovanja.