To je to što me zanima!

Može li se pretjerati u izolaciji i spriječiti kuću da "diše"?

Jesmo li u namjeri da spriječimo gubitak topline, spriječili kuću da “diše”? Možemo li kuću previše termoizolirati? Velik broj zgrada ne zadovoljava propise o izolaciji.
Vidi originalni članak

U tradicionalnim kamenim ili zemljanim kućama bio postojala je prirodna ali i nenamjerna ventilacija, jer je zrak strujio kroz pukotine oko prozora, vrata, krova ili kroz zid. Nije bilo vlage niti pojave plijesni, a mikroklima je bila povoljnija. Ipak, takva kuća potrošila bi 10 puta više energije za zagrijavanje nego kuća s dobrom fasadom danas. U suvremenom graditeljstvu veliki je naglasak je stavljen upravo na zaustavljanje nekontroliranog strujanja zraka, odnosno postizanje ugodne temperature uz što manje potrošene energije. Standard pasivne kuće zahtijeva izvanredno zrakonepropusan plašt zgrade, jer se s time drastično smanjuju ventilacijski toplinski gubici. Na taj se način gotovo potpuno sprječava dovod svježeg zraka u zgradu, što je nedopustivo.

Jesmo li u namjeri da spriječimo gubitak topline, zapravo spriječili kuću da “diše”? Možemo li kuću previše termoizolirati?

Teoretski, postoji mogućnost da se postavi sloj termoizolacije deblji nego što je potrebno, što veću početnu investiciju čini neisplativom. Međutim, takvi su slučajevi iznimka, posebice u Hrvatskoj gdje čak oko 85% zgrada ne zadovoljava važeće propise o toplinskoj izolaciji. 

Kuću je potrebno toplinski izolirati koliko je potrebno, jer svako nepotrebno povećanje debljine sloja toplinske izolacije nepotrebno poskupljuje investiciju. To se odnosi na sve izolacije svih dijelova vanjske ovojnice kuće, od podova prema tlu, krovova, zidova, prozora ili zidova prema negrijanim prostorima. Oni međusobno trebaju biti usklađeni odnosno sličnih toplinskih karakteristika. Proračunom uštede toplinske energije arhitekt će izračunati ciljanu potrošnju kuće, prema Propisu o uštedi toplinske energije u zgradama. Arhitekt može predvidjeti i bolju izolaciju, kao što je slučaj s kućom Jelušić kod koje je investitor od arhitekta zahtijevao niskoenergetski standard, odnosno znatno bolju uštedu toplinske energije, i to više od 2 puta od Pravilnikom propisane. Izračunom arhitekt izabire potrebne debljine i toplinske koeficijente izolacija i prozora pri tom pazeći na njihovu međusobnu usklađenost. Pri izvođenju potrebno je pratiti sve upute arhitekta i proizvođača materijala o načinu ugradnje, koji su u nekim slučajevima znatno različiti i kompliciraniji od tradicionalnog načina gradnje, kako se ne bi dogodili nepotrebni hladni mostovi.

Koje materijale možete koristiti za toplinsku izolaciju kuće i mogu li vaše stare traperice, veste, novine i drugi već iskorišteni materijali poslužiti svrsi saznajte u sljedećim člancima.

Idi na 24sata

Komentari 7

  • Capafiori 05.03.2013.

    Naravno da da. Pogledajmo fasade "obućenih" nebodera, a ne kuće sa jednim ili dva kata. Jako brzo se pokažu nedostaci izolacijskog materijala.

  • registrykiller 26.02.2013.

    najveći problem kod svake gradnje su hladni mostovi !

  • sweetbee_1 24.02.2013.

    naša kuća nebi zadovoljila sigurno, kod mene u svim sobama moraju biti odvlaživaći

Komentiraj...
Vidi sve komentare