Nastavljamo s gradnjom niskoenergetske kuće.
Podrum može poslužiti za razne sadržaje kao što su stambene ili radne prostorije, gostinjske sobe, energane, spremišta ili prava obiteljska wellness oaza sa saunom, bazenom, ili teretanom.
Naime, gradnja podruma cjenovno jednaka je a često i premašuje cijenu gradnje nadzemnih etaža jer uključuje:
- iskop i odvoz zemlje
- ispunjavanje statičkih zahtjeva za raznim opterećenjima
- armirano-betonske zidove (ugradnja oplate i armature)
- ugradnju raznih instalacija već kod izrade temelja i zidova
- termoizolaciju
- hidroizolaciju sa zaštitom od mehaničkog oštećenja
- drenažu oko temelja, s drenažnim šahtovima, te (često) prepumpavanje kanalizacije i drenaže u ulični kolektor
zatrpavanje šljunkom i zemljom
Bolje ne graditi podrum, nego imati vlažan podrum. Na hidroizolaciji i drenaži nemojte štedjeti
Međutim, gradnja podruma ponekad nije stvar izbora, već nužnost. U slučaju kosog terena ukopavanjem dijela podruma savladava se nagib terena. Takav poluukopani podrum s jednom ili dvije otvorene fasade može biti prozračan stambeni prostor s dovoljno dnevnog svjetla.
Prozračivanje je vrlo važno, jer se u nekim podrumima može zadržavati štetni plin radon. Potpuno ukopani podrumi, s lošijim prozračivanjem nisu najpogodniji za stanovanje. Prozračivanje se u takvim slučajevima rješava raznim vrstama svjetlika s prozorima ili drugim otvorima za prozračivanje, kao što je to riješeno i kod Jelušićevih. Njihova parcela nalazi se na ravnom terenu i podrum će biti potpuno ukopan. Tu će smjestiti energanu, radnu sobu, praonicu rublja, sanitarni čvor i bočno-spremnik za kišnicu.
Prilikom projektiranja procjenjuje se vrsta tla radi njegovog pritiska na vanjske zidove podruma. Primjerice, u Dalmaciji gdje je kamenito tlo, taj pritisak je zanemariv. Međutim, sipko, pjeskovito i šljunčano tlo ima tendenciju da se urušava, odnosno vrši horizontalni pritisak na zidove podruma.Otpor vanjskog zida može se pojačati dobrim rasporedom unutrašnjih nosivih zidova ili umetanjem armiranobetonskih serklaža.
Vrsta tla utječe i na izbor hidroizolacije. Sjeverni dio Zagreba leži na polupropusnom, glinovitom ili laporastom terenu koji se slabo procjeđuje. Južni dio Zagreba, posebice oko Save, uglavnom nema problema s procjednom vodom, jer se nalazi na šljunkovitom tlu. Međutim, ima problem s podzemnom vodom čiji nivo oscilira ovisno o vodostaju Save. «Bolje ne graditi podrum, nego imati vlažan podrum. Na hidroizolaciji i drenaži nemojte štedjeti», poručuje Ranko Novak, dipl. ing. arh.
Jelušići će podrum grijati, stoga ga je potrebno «obući» u termoizolaciju. U slučaju negrijanog podruma, izolira se samo stropna ploča prema gornjim etažama. Toplinska izolacija podruma je nešto tanja u odnosu na izolaciju vanjskih fasada, jer zimi zemlja ima stalnu temperaturu koja je viša od zraka.
Udobnost koji pruža podrum ispod kuće Jelušići nisu uzeli zdravo za gotovo, pogotovo nakon života u stanu. Prilikom donošenja odluke o njegovoj gradnji, oni su s projektantom odvagali sve ove činjenice i procijenili da im je ova investicija opravdana.
Redovito pratite projekt Niskoenergetska kuća A-Ž powered by YTONG na specijaliziranoj stranici 24sata.hr/niskoenergetska-kuca, kroz nedjeljne reportaže u novinama 24sata i svake nedjelje u 13:30 sati na 24sata TV. Svaki tjedan donosimo svježe informacije s gradilišta i aktualne teme iz područja energetske učinkovitosti i gradnje.