Kći je taj tjedan bila u salonu na praksi. Nazvala me oko 11 sati s vrlo čudnim pitanjem: Tata, kako da izaberem dobre rajčice? Ubrzo sam ustanovio da ju je vlasnica salona poslala u dućan, kaže nam Zagrepčanin Tomislav C.
Njegova kći je učenica Obrtničke škole za osobne usluge i jedna je od mnogih koji su ove godine prošli i još prolaze brojne muke zbog najvažnijeg dijela svoje srednje škole - naukovanja. Mnogi se pribojavaju da neće moći proći razred jer neće uspjeti odraditi zadanu satnicu kod poslodavaca, a krše im se i mnoga druga prava, zbog čega su nas kontaktirali njihovi roditelji.
Saloni se zatvarali zbog korone
Naukovanje je dio nastave (jedan tjedan teoretske nastave u školi, jedan tjedan naukovanja) koji učenici odrađuju kod poslodavaca. Radi se o trogodišnjem programu s četiri smjera - frizer, pediker, kozmetičar i fotograf. Uvjet za upis u prvi razred, osim prolaza na upisnoj ljestvici, je i potpisani Ugovor o naukovanju s nekim od salona u kojem će učenica ili učenik obavljati praksu.
Satnica naukovanja za školsku godinu 2020./2021. je od 640 do 777 radnih sati, ovisno o programu i razredu.
- Problem je u tome što je većini djece ostalo dosta sati za odradu i morat će sve to odrađivati tijekom ljeta. Naime, jednostavno nisu imali gdje raditi jer se mnogo salona zbog korone zatvorilo ili zbog epidemioloških mjera nisu primali naučnike.
Doslovce su ih slali kući. Oko 200 do 300 sati neće biti problem, no ima i onih koji imaju mnogo veću satnicu. A prošli tjedan otvoreno su nam rekli da oni koji ne ispune satnicu neće proći razred - kaže nam majka jedne od učenica.
'Testirat će im vještine'
Darija Štampar Šmaguc, ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge za 24sata ističe kako nijedan učenik i učenica neće “pasti” razred zbog prakse.
- Da, bilo je nekoliko salona koji su nam još u studenom otkazali praksu, a naša djeca imaju i po 900 sati za odraditi. Stoga će sigurno svi raditi ljeti, ali to nije zbog korone, već je redovno u ovim zanimanjima - kaže ona.
Što se tiče zaostataka u satnici, ravnateljica ističe kako učenice bez obzira na odrađenu praksu krajem kolovoza idu na testiranje vještina te je to osnova za upis godine.
- Sigurno nećemo nikoga rušiti zbog manjka satnice. No bojim se da neki roditelji ne shvaćaju kako je ovo škola temeljena na radu kod poslodavaca. Ljetna praksa je uobičajena, jer one imaju i po 900 sati naukovanja. U studenom je zaista bilo problema, ali je bilo i roditelja koji zbog straha nisu slali djecu na praksu pa sad imaju zaostatke - kaže Darija Štampar Šmaguc, koja ipak ističe kako je od 30-ak licenciranih salona koji su primali djecu prošle jeseni, ovo proljeće ostalo njih 21.
Ravnateljica kaže kako su smjestili sve učenice koje trebaju na ljetnu praksu. No ostaje činjenica da uz ljetnu praksu dosta djece mora nadoknaditi i propuštenu nastavu zbog korone, što bi valjda značilo da bi trebali raditi cijelo ljeto.
Sto kuna za Božić
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja došao je jasan naputak da se praktična nastava mora odraditi u punoj satnici. Poručuju kako se praktična nastava i u školi i kod poslodavca odvijala prema modelu A te da su učenici “mogli praktičnu nastavu umjesto kod poslodavca odrađivati u školama”. Što zapravo i nije bilo tako, s obzirom na mnogo samoizolacija.
Svjesna je i drugih problema s kojima se suočavaju njezine učenice. Jedan od njih je nepoštovanje ugovora o naukovanju, prema kojima se učenicima isplaćuje tzv. “minimalna nagrada učenicima”. Naknada po satu iznosi 3,73 kn pa učenici trebaju dobiti od 2088,80 do 5964,80 kuna.
- Znalo se dogoditi da vlasnik salona djetetu da tek sto kuna za Božić. To su zaista male cifre na mjesečnoj razini, a ni to im ne isplaćuju. Što će djeca naučiti iz takvog poslovnog odnosa - ističe Tomislav C.
Nadležnost škole, komore, ministarstva, a sve rješavaju roditelji
Ravnateljica priznaje kako škola tu nema preveliku kontrolu, jer je naukovanje pod nadležnošću škole, ali i Obrtničke komore Zagreb te Ministarstva gospodarstva, preko kojeg roditelji potpisuju ugovore s poslodavcima. Ako su nezadovoljni, mogu mijenjati poslodavce, ali to je opet posao kojemu su prepušteni sami.
Iz Obrtničke komore Zagreb potvrđuju nam kako ove godine ima problema s praktičnom nastavom zbog COVID-a.
- Neodrađeni sati pokušavaju se nadoknaditi odrađivanjem prakse preko ljeta. Na poslodavcima koji primaju učenike na naukovanje izuzetno je velika odgovornost u obrazovanju mladih ljudi, a cijeli taj postupak dodatno je otežala trenutačna situacija - kaže Iva Tušin, rukovoditeljica Ureda za obrazovanje OKZ-a, dodajući kako pri svakoj prijavi pokušavaju naći rješenje te da u slučaju neisplate nagrade roditelji mogu prekinuti ugovore. U tom slučaju OKZ pomaže pronaći novog poslodavca. I iz samog OKZ-a upućuju na MINGOR, te na njihove liste poslodavaca, prema kojima - mjesta ima. No roditelji nam kažu kako liste i nisu baš ažurirane te da zasad nisu dobili zadovoljavajuće odgovore ni od škole, ali ni od Obrtničke komore Zagreb.
Mesari i autolakireri nisu imali problema
I u drugim gradovima ima problema s praktičnom nastavom, no u Obrtničkoj školi Osijek, kako nam kažu, stvari nisu izmaknule kontroli. Učenici smjerova autolakirer i mesar nisu imali poteškoća pri pronalasku mjesta za odradu prakse.
- Riječ je o velikim firmama koje imaju velike hale tako da su se epidemiološke mjere poštivale i nije bilo nikakvih problema- govori nam ravnateljica Obrtničke škole Osijek, profesorica Maja Zorić.
U ovoj osječkoj srednjoj školi jedino su morali pripaziti s praksom smjera frizer. Naime, svaki je frizerski salon po svojoj kvadraturi određivao koliko i može li uopće primiti naučnike. Pa tako, oni frizerski saloni koji su manji, morali su ove godine odbiti naučnike, dok drugi, oni veći frizerski saloni to nisu napravili jer im je bilo dopušteno primiti praktikante, a da i dalje poštuju sve epidemiološke mjere.
- S obzirom na to da u Osijeku postoji više od 100 frizerskih salona, svi učenici su na kraju pronašli mjesto za odradu prakse. Možda ne u frizerskom u kojemu su bili ranije, ali su uspjeli- kaže ravnateljica ove škole te nadodaje kako učenici prvih i drugih razreda srednje škole moraju odraditi 900 sati prakse, a učenici završne godine 800 sati prakse.