Najveći napredak učinjen je s najvećim “neprijateljem” okoliša - klasičnim motorom s unutarnjim sagorijevanjem. Upotrebom sofisticiranih tehnologija izravnog ubrizgavanja goriva, novih i lakših materijala u samoj konstrukciji dijelova motora, naprednih elektronskih “mozgova” koji reguliraju njihov rad te posebnih filtrova ispušnih plinova, benzinski i dizelski motor tijekom posljednjeg su desetljeća učinili kvantni skok u odnosu na neusporedivo rastrošnije i po okoliš pogubnije motore koji su pokretali starije automobile.
Snažniji, ekonomičniji i učinkovitiji
Osim što su znatno snažniji, današnji motori višestruko su ekonomičniji i učinkovitiji - prosječne emisije CO2 najnaprednijih automobila kreću se oko 100 g/km, a potrošnje goriva između tri i pet litara na 100 kilometara - višestruko manje vrijednosti nego prije. Od tih tehnoloških napredaka imali su koristi automobili svih kategorija i segmenata, od najmanjih gradskih do luksuznih limuzina i supersportskih modela. Danas možete, primjerice, ući u salon i kupiti obiteljski karavan s više od 550 KS koji u prosjeku troši tek nešto više iznad 10 l/100 km - takvo nešto bilo je nezamislivo prije samo 10 godina.
Boljom aerodinamikom protiv zagađenja okoliša
Pored napretka klasičnog motora, proizvođači automobila konstantno rade na alternativnim načinima smanjenja negativnog utjecaja njihovih vozila na okoliš. Jedan od načina je optimizacija aerodinamičnih osobina karoserija automobila, što također znatno pridonosi smanjenju emisija CO2, a koja se provodi u zračnim tunelima poput onih korištenih za razvoj bolida Formule 1 ili zrakoplova. Niži koeficijent otpora zraka pridonosi jednostavnijem i lakšem “rezanju” zraka, odnosno povećanju učinkovitosti koje se odražava na potrošnji goriva i ispuhu.
Nove generacije gube na težini
S obzirom na to da se polako, ali sigurno dosežu granice mogućeg što se tiče razvoja benzinskih i dizelskih motora, ali i optimizacije aerodinamike, proizvođači se posljednjih godina okreću smanjenju mase automobila upotrebom laganih, a iznimno čvrstih materijala u konstrukciji. Tako, primjerice, nije neuobičajeno da se u konstrukciji karoserija, ali i drugih ključnih dijelova vozila, sve češće, umjesto čelika, koristi aluminij. Proizvođači premium ili sportskih automobila, odnosno oni koji si tu tehnologiju mogu priuštiti, koriste i karbonska vlakna koja su ostalim “mainstream” markama još uvijek nedostupna zbog dugotrajnog i skupocjenog procesa proizvodnje. Alternativa “klasičnom” karbonu je CFRP (Carbon Fibre Reinforced Plastic), odnosno karbonskim vlaknima ojačana plastika koja bi se ubrzo mogla pojaviti i u većini kupaca dostupnijim modelima automobila. Smanjenje mase vozila mnogim je proizvođačima velik izazov, ali se smatra neophodnim za daljnji napredak i smanjenje potrošnje goriva i emisije CO2. Oni koji su iskusni s takvim “dijetama” redovno skidaju između 50 i 120 kilograma sa svakom novom generacijom automobila, što nije zanemariv rezultat.
Hibridi - važna stepenica u evoluciji
Alternativni pogoni također su dio budućnosti automobila, no premda su, primjerice, hibridni automobili nekoć bili vrlo impresivni, posljednjih godina ih zasjenjuje spomenuti napredak i jednostavnost klasičnih motora čija je emisija CO2 gotovo istovjetna. Hibridni automobili, međutim, danas ipak služe kao korisna stepenica prema sljedećem velikom koraku i evoluciji automobila - elektrifikaciji.
Električni automobili su naša sadašnjost
Premda su još uvijek rijetkost na cestama, električna vozila su definitivno dio budućnosti, a to potvrđuje i sve veći broj velikih proizvođača koji nude modele na struju temeljene na postojećim automobilima s uobičajenim motorima. Jedini ograničavajući faktor u daljnjem napretku i prodajnom uspjehu električnih automobila jest tehnologija baterija, no očekuje se da će tijekom sljedećeg desetljeća i ona napredovati. Učinkovitije i kapacitetom veće baterije dodatno će ubrzati prodajni uspjeh EV automobila i njihove privlačnosti kupcima čija je skepsa prema takvim vozilima iz godine u godinu sve manja.
Koliki utjecaj današnji automobili imaju na globalno smanjenje emisija CO2, nije poznato, no svakako nije zanemariv, a bit će značajan faktor i u budućnosti.