Orgulje su stari instrument koji se na misama u Hrvatskoj koristi još od 1600-ih, no ljudi zaboravljaju na njih. Mi to želimo promijeniti, kaže nam maturant Klasične nadbiskupske gimnazije u Zagrebu Marin Römer (18).
On i još šest njegovih kolega s godine sviraju, a neki od njih su se počeli baviti i izradom ovog delikatnog instrumenta.
- Dosta ih je teško svladati u odnosu na klavir jer su pedale jednako dinamičke kao i tipke. No orgulje mogu oponašati skoro svaki instrument u simfonijskom orkestru - kaže nam Luka Žeželj (18) iz Konjšćine, koji je u sjemenište ušao nakon osnovne škole. Nakon mature, kaže, čeka ga bogoslovija i Katolički bogoslovni fakultet, pa misli kako će mu orgulje ipak ostati dragi hobi. I on, kao i ostali orguljaši iz gimnazije, orgulje je otkrio dolaskom u školu i Sjemenište.
Za Luku su orgulje neizbježan dio liturgije koje misi daju poseban čar, a Marin ih je otkrio došavši u krivo vrijeme na probu zbora.
'Privukle su me vibracije i atmosfera'
- U crkvi sam zatekao svećenika orguljaša kako vježba. Mogao sam osjetiti vibracije, tišinu, povukla me ta atmosfera - kaže Marin, koji orgulje i skladanje pohađa i u glazbenoj školi.
Bruno Vučković iz Vukovara (18), sjemeništarac kod franjevaca, s orguljama se upoznao preuzevši pjevanje i sviranje na misama od starijega kolege. I nije stao samo na tome. Vrlo brzo je počeo izrađivati i svoje modele svirala te orguljaških dijelova. Za svoj životni put odabrao je redovništvo. Nakon mature ući će u isusovački Novicijat, te ga iščekuje daljnje visoko obrazovanje u teologiji, filozofiji, biologiji i fizici. Orgulje će mu, kao i Luki, ostati hobi, no zasad su mu itekako važan dio života.
Bruno je u čudesni svijet ovoga glazbala “uvukao” i kolegu s godine Tonija Odaka (18). Iako on ne svira orgulje, prošao je već nekoliko međunarodnih radionica, poput Ljetne orguljaške škole u Šibeniku.
'Ne smijemo odustati od Hrvatske'
- Tamo sam razgovarao s predavačima Antom Knešaurekom i Eminom Armanom, zbog kojih se moje zanimanje za orgulje pretvorilo u oduševljenost. Krenuo sam na privatne sate klavira, te upisao tečaj njemačkog. Ovog travnja sam na dva tjedna posjetio i orguljarsku radionicu Laukhuff. To mi je, osim roditelja i same radionice, omogućila i razrednica u dogovoru sa školom - ističe Toni, kojem je želja upisati školu za gradnju orgulja u Ludwigsburgu, prikupiti znanja i iskustva po Europi i nakon 10-15 godina u Imotskom otvoriti vlastitu radionicu.
- Smatram da se od Hrvatske ne smije odustati i osjećam kako želju, tako i dužnost da učinim nešto za kulturu i ekonomsko stanje - kaže Toni.
A koliko je ovim mladim glazbenicima stalo do toga da se što više proširi i njeguje i ova tradicijska crkvena glazba, pokazuje i grupa koju su organizirali na društvenim mrežama - “Anticajkaška zajednica”. Kroz tu se grupu povezuju mladi koje privlači klasična, barokna, romantična glazba. Zajedno odlaze na koncerte i druge događaje koji promoviraju orguljašku glazbu. Mladi orguljaši redovito i nastupaju.
- Važno nam je da orgulje ostanu kao primarni instrument u crkvama, gdje ih je, nažalost, sve više počela zamjenjivati gitara - kaže nam Marin, koji se prihvatio još jednog zahtjevnog posla. Počeo je raditi modernizirani, dopunjeni Hrvatski crkveni kantual. Kako kaže, u crkvama se danas pjeva mnogo pjesama koje se ne nalaze u njemu. Marin se bavi i harmoniziranjem nekih crkvenih pjesama za koje postoje note samo za gitaru.
- Žao mi je kad vidim kako iz liturgije nestaju i stare hrvatske pjesme koje se uz papinu dozvolu koriste još od 17. stoljeća - ističe maturant koji i svoju budućnost vidi u klasičnoj glazbi, ali mu neće smetati ni ako zasvira u bendu.