Što više zadataka riješe u pripremnoj fazi, to imaju veće šanse na samoj državnoj maturi, poručuje voditeljica Priprema za državnu maturu u Algebri Gorana Urukalo Čorkalo.
Ove godine njihovim je probnim ispitima pristupilo oko 3000 maturanata. Ti su ispiti besplatni i dobrovoljni, a s obzirom na brojnost maturanata i način provedbe probnih ispita, mogu se smatrati korisnim pokazateljem stanja znanja maturanata otprilike dva mjeseca prije ispita državne mature.
- Podaci pokazuju kako su maturanti proteklih godina u periodu do početka državne mature uspjeli podići svoje rezultate za najviše 20 posto - poručuje Urukalo Čorkalo.
Učenici se kod njih uglavnom pripremaju za više predmeta, a najveći broj maturanata upisao je pripreme za obvezne predmete. Od izbornih se najčešće biraju fizika i kemija, a mnogi se maturanti pripremaju za prijamne ispite za Arhitekturu, Medicinski fakultet, Hrvatske studije i Filozofski fakultet u Zagrebu.
U anketi koju provode tijekom probnih ispita mature u Algebri, maturanti su ove godine kao najpopularnije polje studiranja tradicionalno naveli ekonomiju, koju želi upisati svaki šesti maturant, zatim slijedi računarstvo, koje zanima svakog šesnaestog, a psihologija svakog dvadesetog maturanta. Elektrotehniku, edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, pravo, farmaciju ili medicinu bi upisao svaki dvadesetpeti kandidat.
- U odnosu na godinu prije, raspodjela prioriteta je vrlo slična s time da je nešto značajnije porastao interes za studijima ekonomije, psihologije i arhitekture, dok su maturanti u našoj anketi iskazali ponešto manji interes za medicinu i stomatologiju - kaže ona.
Razlika između više i osnovne razine ispita na maturi najmanja je u hrvatskom jeziku. Viša razina sadrži oko 25 posto gradiva više od osnovne razine, dok je kod matematike i engleskog jezika razlika velika.
Prema rezultatima njihovih probnih ispita najveći rast znanja u odnosu na prošle godine učenici su ostvarili na ispitima hrvatskog jezika. Uspješnost iz engleskog jezika bila je ukupno najbolja, iako lošija nego prethodnih godina, a postotak riješenosti ispita iz matematike gotovo je jednaka prošlim godinama.
Počnite na vrijeme
Ako želite dobre rezultate na ispitima, učenje ne smijete ostaviti za zadnji tren. Ako krenete kasno s učenjem, nećete stići naučiti, bit ćete pod većim stresom i vjerojatno ćete zaboraviti i ono što ste znali. Kontinuirano radite, svaki dan po malo i rezultati neće izostati.
Napravite raspored učenja
Odredite točno koliko čega imate naučiti te koliko vremena imate na raspolaganju. Najbolje je učiti redovito jer knjigu od 500 stranica nije moguće naučiti u dva dana. Nakon učenja od 30 minuta uzmite pauzu 5-10 minuta, a nakon dva sata učenja pauzirajte pola sata.
Često ponavljajte gradivo
Čestim ponavljanjem gradiva te prepričavanjem gradiva vlastitim riječima nećete ga lako zaboraviti. Najbolje je da prvo ponavljanje bude dan nakon učenja i da traje do 10 minuta, drugo ponavljanje se preporuča 3-4 dana nakon učenja, potom za tjedan dana i zatim nakon mjesec dana.
Proučite provedene ispite
Da se ne biste zasitili, nije loše učiti paralelno više predmeta. Kako su za državnu maturu dostupni prošlogodišnji ispiti, informirajte se o njima i iskoristite ih. Oni nude najbolji uvid u ono što vas čeka te će vam dati najbolje smjernice za učenje.