Jugozapadno od Kaira u nekropoli u Abusiru, arheolozi su otkrili, grobnicu Kentakaus III., kraljice iz doba Starog kraljevstva. Ona je udaljena oko 200 metara od grobnice kraljičinog supruga, faraona Neferefrea, koji je vladao prije 4.500 godina.
Ekipa znanstvenika s Češkog instituta za egiptologiju započeo je proces analize sadržaja grobnice.
Prema riječima profesora Miroslava Barte, češkog egiptologa i arheologa, analiza sadržaja grobnice trebala bi pomoći da se sazna više o vremenu koje se nije previše razlikovalo od našeg, i u kojem se dogodila katastrofa.
Trebat će, doduše, dvije godine da se kompletno analizira sadržaj grobnice, ali ona će egiptolozima pružiti obilje novih informacija. Između ostalog, i sličnosti između današnjeg svijeta i svijeta u kojem je živjela kraljica Kentakaus.
- Bio je to vrlo važan period, kada se Staro kraljevstvo počelo suočavati s kritičnim faktorima kao što su uspon demokracije, velikim utjecajem nepotizma i ulogom koju su igrale interesne grupe. Osim toga, tadašnje klimatske promjene doprinijele su propasti Starog kraljevstva, ali i imperija na Bliskom istoku i u Zapadnoj Europi - kazao je profesor Barta koji od 2011. godini provodi istraživanja arheološkog nalazišta Abusir.
'Možda jesmo na rubu sloma'
Dvije stotine godina poslije smrti Kentakaus, ili kako su je zvali "kraljice majke", Nil se nije izlijevao i njezino kraljevstvo je pogodila suša.
Bez značajnijih poplava, nije bilo ni značajnijih usjeva, a samim tim i porezi su bili mali. Također, bez odgovarajućih poreza, nije bilo dovoljno novca za financiranje državnog aparata.
- Automatski je bio ugrožen i opstanak ideologije te integritet države - pojasnio je Barta koji ističe kako proučavajući prošlost možemo puno saznati o sadašnjosti.
- Ne razlikujemo se od njih. Ljudi često misle da živimo u ‘drugom vremenu’ i da ‘smo mi drugačiji’. Nismo - naglasio je Barta te dodao da i možda jesmo na rubu sloma, ali se nada da će nova saznanja i lekcije koje će se naučiti proučavajući ostatke u grobnici Khentkaues, pomoći da izaberemo drugačiji put. Ako propast prihvatimo kao činjenicu, onda ćemo je sagledati kao dio prirodnog tijeka stvari i jedan od neophodnih koraka u procesu koji vodi "uskrsnuću" i tada ćemo tek biti u stanju nešto poduzeti - zaključio je Barta koji je od 2013. na čelu češkog instituta za egiptologiju.