Ruke ovih mališana, za razliku od mnogih, već dobro znaju kako će udjenuti konac u iglu i zašiti otpali botun (gumb), govori učiteljica Marilda Grubišić iz OŠ Petra Perice u Makarskoj.
Iako domaćinstvo u školi nije prepoznato ni kao izborni predmet, već sedam godina, u sklopu izvannastavnih aktivnosti, u svojoj ga školi poučava učiteljica Marilda Grubišić.
- Presretni su kad sami, ili uz moju pomoć, mogu ispeći neki kolač, izraditi ukras. Ovdje djeca razvijaju finu motoriku, odmakli smo ih iz školske klupe i krutog frontalnog nastavnog rada, redefinirali smo organizaciju odgojno-obrazovnog procesa i djeci pomogli da budu aktivni sudionici u radu - objašnjava.
Marilda jedna je od rijetkih koje su se odlučile uzeti domaćinstvo kao izborni predmet.
- Dobro je djecu informatički opismenjavati, u tome je budućnost, ali djeca su nam zaboravila kretati se, biti kreativni, razmišljati na drukčiji način - govori ona.
Ovakve će aktivnosti, ističe, djeci pokazati kako izgleda stvarni rad.
Previše sjede
Današnje generacije puno vremena provode u virtualnom svijetu s virtualnim prijateljima, odnarodili su se, i puno vremena provedu sjedeći.
Počela je prije sedam godina u suradnji s udrugom Sunce, koja skrbi o djeci s posebnim potrebama. Marilda je zatražila i pomoć poznatih makarskih hotelijerskih kuhara, pa djecu vodi u makarske hotele, gdje se uče bontonu.
- Neka djeca ne znaju što je to paradižot, rožata. Ali kad ih sami pripreme, nauče. Spremali smo i poznatu makarsku tortu Makaranu, domaće sokove i još mnogo toga. Odlazimo na zaštićeni prostor Parka prirode Biokovo Kotiština, skupljamo bajame i onda ih pržimo u šećeru, kuhamo domaću marmeladu i od nje spremamo kolačiće i još puno - kazuje nam Marilda, ističući kako vještine koje na ovaj način usvoje nikad neće biti zaboravljene.
U domaćinstvu se učenici susreću s određenim problemima. Nekad im pomognemo, a nekad ih pustimo da sami smisle kako taj problem riješiti jer tako razvijaju nove vještine, kaže Stanislava Vencl, profesorica kemije i biologije iz OŠ Trnjanska u Zagrebu.
Ona u sklopu domaćinstva, koje u školi imaju već drugu godinu, učenike uči šivanju. Radionice vode učitelji razredne nastave, nastavnici i domar. Troškove za domaćinstvo pokrivaju iznajmljivanjem dvorane za tjelesni.
- Troškovi nekad budu veći, ali vrijednost ove aktivnosti i svega što učenici ovdje nauče je nemjerljiva - kaže ravnateljica Nada Šimić.
Zaposlenici škole su prije nekoliko godina shvatili da djeca žele neku aktivnost koja će biti potpuno drukčija od onih koje su vezane uz učenje i ocjene.
- U razgovoru s roditeljima shvatili smo da bi im ovo bilo sjajno. Sat se održava najmanje jednom tjedno, a profesori to vode s puno volje i nije im problem ostati i koji sat dulje nakon nastave - kaže ravnateljica.
Djeca otkriju što im se sviđa
Domar Hrvoje Šuk kaže da djeca s lakoćom obavljaju sve zadatke koje im zada.
- Mnogo djece živi u stanu i nemaju priliku raditi alatom, a ovdje mogu naučiti mnogo toga što im može koristiti. Danas smo iskoristili metalnu konstrukciju starih stolova te smo pomoću alata i dasaka napravili klupe - govori Šuk.
Na domaćinstvu netko otkrije da mu se sviđa rad s drvom, nekome se svidi organizacija rada, pa se tad počnu i profesionalno usmjeravati. Vrlo je neobično što im je ova izvannastavna aktivnost najzanimljivija, istaknula nam je nastavnica Vencl.
- Inače se djeca teško nakon nastave zadrže u školi jer imaju druge obaveze, ali za domaćinstvo nas po hodnicima vuku za rukav. Ovdje vide da problem mogu riješiti svojim angažmanom. Ni jedan rezultat, bio on ručak ili ocjena, neće doći samo tako - kaže Stanislava Vencl.
Njene riječi odmah je potvrdila Iskra Jakob, učenica petog razreda, koja kaže da ju je domaćinstvo najviše naučilo strpljenju. Da djeca na tom satu sve rade s guštom, kaže i učiteljica Luci Plenković Omerso, koja učenike uči kuhati jednostavna zdrava jela.
- Djeca su na domaćinstvu vidno opuštenija nego na drugim predmetima i pristupaju mu s većim entuzijazmom, a jedan od razloga za to je sigurno neocjenjivanje - kaže Omerso.