Sve češće se koristi termin start-up, koji označava tvrtku, najčeće u nastajnju, koja privlači mlade i visokoobrazovane entuzijaste koji imaju snage svojim idejama pokoriti, ni više ni manje, nego svijet.

Termin smo preuzeli iz američke ekonomije i obično se veže uz visoke tehnologije i kompjutorsku industriju, koja može biti izuzetno visokoprofitabilna. Općenito, start-upovi imaju redovito strelovit rast, gotovo preko noći. Kod nas su se pojavili prije desetak godina i još su u povojima. No za one hrabre, koji imaju vizionarsku ideju, ovo može biti zanimljiva niša za vlastiti uspjeh i zaradu.

Priča obično krene od ideje za neki proizvod ili uslugu. Kao to obično biva, oni koji smišljaju dobre ideje često nemaju novca da bi krenuli u izradu prototipa ili da bi uopće pokrenuli posao. Tu veliku ulogu imaju poduzetnički inkubatori, u koje s jedne strane dolaze genijalci s dobrim idejama a s druge strane mentori koji ih usmjeravaju kako izmijesiti ideju i kako je kanalizirati do konkretne proizvodnje. Tako je prije šest godina osnovan Zagrebački inkubator poduzetništva, u kojemu mlade entuzijaste usmjeravaju i mentoriraju iskusniji poduzetnici te ih upućuju kako ostvariti uspjeh.

A u svijetu start-upova u početku su izuzetno važni takozvani poslovni anđeli. To su uspješni menadžeri i poslovnjaci koji iza sebe imaju golemo iskustvo i mogu savjetovati mladog poduzetnika kako uspjeti.

Poslovni anđeli ulažu u nečiju ideju i start-up

Redovito se mladi kreativci i poslovnjaci susreću u inkubatorima i poduzetničkim akceleratorima. Poslovni anđeli također daju prvi novac da bi ideja prerasla u prototip, a kasnije da bi se krenulo u pravu proizvodnju. Taj inicijalni kapital na engleskom se naziva “seed capital”, a u doslovnom prijevodu bi bio sjemenski kapital. I to je upravo to - novac koji se daje za sjeme, odnosno ideju, koja treba niknuti u lijepu poslovnu priču. Poslovni anđeo obično u vrlo ranoj fazi daje novac kako bi se razradio poslovni plan, strategija razvoja i napravio prototip proizvoda ili usluge. Kad se izradi prototip, ideja postaje konrektnija i opipljivija, ali je daleko od toga da može donijeti zaradu. Obično je dug put do proboja na tržište, a to nekad traje i godinama. A što ima poslovni anđeo od toga da daje novac da bi se nečija ideja razvila? Naravno da to rade kako bi jednog dana i zaradili. Zauzvrat dobivaju udio u vlasništvu start-upa. Jednom kad se start-up razvije, jedini način da poslovni anđeo zaradi je da izađe iz vlasništva (na engleskom se to zove “exit”) i da ga proda drugome. Što poslovni anđeo ranije uđe u cijelu priču, to je njegov udio u tvrtki veći.

Kod nas su poslovni anđeli okupljeni u mrežu investitora Crane. Tamo ih je samo 11, no to su prvi anđeli koji su počeli davati novac za dobre ideje.

Jedan od suosnivača Zagrebačkog inkubatora poduzetništva i Cranea je Saša Cvetojević, koji također ulaže u start-upove te je jedan od poslovnih anđela.

- Dobra i originalna ideja sama po sebi ne znači ništa. Spremniji sam uložiti u nešto što ocijenim kvalitetnim, čak i ako se radi i o kopiji nečega. Primjerice, ako netko preradi ideju izvana, ali je pritom unaprijedi te je ona na kraju malo bolja od originala, radije će uložiti u takvo što. Neke najveće uspjehe napravili su ljudi koji su doslovce kopirali neke stvari iz SAD-a i prilagodili za Europu. Ključna je dobra kombinacija proizvoda i tima koji iza toga stoji - kaže Cvetojević. Brza i laka zarada preko start-upa, prema njegovu mišljenju, nije dobar motiv za posao. Treba imati vizuju da se nešto promijeni globalno.

- Jedini pravi pokretač je želja da napravite nešto bolje ili da nešto promijenite. Ako imate poriv da napravite, primjerice, najbolju olovku ili aplikaciju koja će riješiti problem koji nije samo hrvatski nego i globalni, onda treba krenuti prema tome i pokazati da ste sposobni izmijeniti stvari - kaže naš sugovornik.

I on je uložio u 15-ak projekata. Prema iskustvu, ocjenjuje da od deset projekata njih šest do osam propadne brzo.

- Onda trebate imati jedan projekt koji će vratiti uloženi novac deset ili više puta - kaže Cvetojević. Pojašnjava i da je pravilo da poslovni anđeo uzima samo manjiski udio u tvrtki i da pritom ne preuzima upravljanje. Ali zato može davati savjete mladom poduzetniku ako negdje zapne ili ga usmjeriti na neke stvari.

Njihove ideje ciljaju na to da pokore cijeli svijet

- Da sam ja s 24 godine imao nekog tko bi mi pomogao da od deset pogrešaka ne napravim tri, bio bi to velik poticaj - rekao je Cvetojević.

Njegov kolega Mihovil Barančić, također susnivač ZIP-a i Cranea, kaže da hrvatski anđeli u prosjeku ulažu 50.000 eura po projektu.

- U jedan projekt nas devetero uložilo je i 300.000 eura jer vjerujemo u njegov uspjeh. Kod nas još nema pravih start-upova, a do prije šest ili sedam godina nismo ni znali što je to. Do danas se uz ZIP pojavilo još nekoliko inicijativa koje podržavaju start-upove, kao što su pojedini blogovi, drugi inkubatori i akceleratori. Mi smo mala država i nikad nećemo izbacivati 400 start-upova kao što to svake godine čini Izrael. Za sada izbacujemo 20-ak njih i još imamo prostora za rast - kaže Barančić. Iza poduzetničkih inicijativa uvijek stoji ideja da se igra globalno. Hrvatska je premala, čak ni regija nije dovoljno tržište za proizvode koje nude takve tvrtke. Zbog toga što je ideja ovakvog poslovanja i načina ulaganja još nepoznanica, mnogi start-upovi traže investitore vani. Napominje da je sturt-up uspio onda kad ga poslovni anđeo proda. To znači da je neki proizvod zaživio, da ga prepoznaju i da donosi profit, pa privlači pažnju drugih koji ga žele kupiti. Komentirajući zašto kod nas ima malo ulagača u ovakve poslove, Barančić kaže da mnogi još radije ulažu u klasičnije i sigurnije oblike biznisa.