Nova će nam tehnologija u budućnosti stalno donositi nova otkrića. Piramide se neprestano istražuju, stoga se može očekivati da će iznenađenja biti još, rekao je Igor Uranić, egiptolog Arheološkog muzeja u Zagrebu.
U Keopsovoj piramidi istraživači su pronašli skrivenu prostoriju. Šupljina je otkrivena uređajem koji mjeri čestice muona, nusproizvoda kozmičkog zračenja koje prodire u kamen slično kao radiovalovi, ali još dublje.
- Praznina je snimljena u visini kraljevske dvorane, nešto više od nje. Neki drže da se radi o pokušaju rasterećenja vrlo teških kamenih ploča koje se naslanjaju jedne ne druge iznad dvorane. Te ploče teže i do 60 tona - objašnjava Uranić.
Velika piramida u Gizi, poznatija kao Keopsova piramida, sagrađena je između 2509. i 2483. godine prije Krista, u vrijeme vladavine četvrte dinastije faraona. U piramidi se nalaze tri velike komore te niz hodnika i prolaza, od kojih je najpoznatija 47 metara dugačka i osam metara visoka Velika galerija. Na otkriću nove prostorije s Tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Kairu radio je Mehdi Tayoubi, osnivač Instituta za inovacije u očuvanju nasljeđa. Oni su još prije dva mjeseca znali da prostorija postoji, no nije se znalo gdje se nalazi. Sad kad su je locirali, znaju da je visoka oko osam, široka dva te duga barem 30 metara.
Ova piramida bila je prepuna blaga, a nekadašnji istraživači o njoj se nisu brinuli kao o kulturnom dobru. Tako je kalif Al-Mamun još 820. godine kopao tunele u njenim zidovima, a u 19. stoljeću egiptolozi Richard Vyse i Giovanni Battista put do unutrašnjosti piramide “pronašli” su pomoću dinamita. Današnje tehnologije pronalaze put kroz objekte bez potrebe za agresivnim metodama.
- Ne smatram da se radi o dvorani koja je planski građena, vjerujem da se radi ili o pogrešci u gradnji ili o pomaku koji se kasnije dogodio - kaže Uranić.
Još nije poznato kako su grandiozne piramide sagrađene, a svako otkriće, uključujući ovo, znanstvenicima daje nadu da su korak bliže odgovoru na ovo pitanje. Druga je opcija da se u sobi krije blago.