Trenutačno su na edukaciji u Zvjezdarnici Višnjan 32 učenika. Većinom su to učenici 5. i 6. razreda, a programi koje provodimo potpuno su drukčiji od onih koje rade u školi. Radimo mnoge pokuse, eksperimente i uvode u projekte, priča nam dugogodišnji astronom i edukator Korado Korlević, voditelj Zvjezdarnice Višnjan, opisujući svoje iskustvo rada s mnogim mladim ljudima u Zvjezdarnici.
Upravo su njegovi učenici njegov najveći ponos u radu. Kako kaže, on je učitelj i njegov uspjeh nije “hrpa kamenja koju otkrije”.
- Najteže je otkriti čovjeka i odgojiti ga da bude dobar čovjek, a upravo to je svakom učitelju najdraže - kaže Korlević. Interes današnje mladeži za znanost i obrazovanje teško mu je odrediti jer, kako navodi, mladež je svaki pojedinac za sebe. U društvu tako postoje oni koje znanost jako zanima, oni koje ne zanima te oni koje tek treba zainteresirati.
- Kad pričamo o mladeži, onda u našem slučaju pričamo o oko 10 posto onih koji pokazuju pojačani interes za to područje, a na nama je da taj interes pretvorimo u nešto što će biti misija. Ako uspijemo, onda i ti klinci uspiju ostvariti nešto - ističe. Kad mladi ljudi tek stignu na edukaciju u Zvjezdarnicu Višnjan, Korlević, navodi, prvo pozdravi sve koji su “čudaci kao on”.
Njegov pristup u radu s djecom ne uključuje ponavljanje pokusa koje je, primjerice, Galileo radio prije 400 godina. Umjesto toga, sa svojim đacima pokušava napraviti “nešto što nitko nikad nije napravio”, bilo da je riječ o astronomiji, genomu vinske mušice, bakterijama ili novoj stijeni s mineralima.
- Onaj dio koji mi mladima ponudimo je okruženje u kojem se oni osjećaju sigurno, u smislu da nemaju onaj stres i očekivanja koja su imali u školi. Mi od njih očekujemo da pokažu koliko su dobri, da rade na projektima i da sami odrede kojom će brzinom raditi. Tako da, kad se postavlja pitanje kakvo je to moderno obrazovanje, rekao bih da je to isto onakvo kakvo je bilo i prije 5000 godina. Tad se netko pridružio ekipi koja je išla u lov i lovio je s njima. Tako radimo i mi danas. Vratili smo se jedan veliki korak unazad, gdje je učenik od 12 godina lovac, a ne dijete, te i on pomaže kolektivu u jednom velikom poslu - ističe Korlević.
- Nije pitanje koliko država novca daje nego kako ga daje. Imamo li strategiju razvoja znanosti u RH i koji su to projekti i područja koja ćemo gurati? Baš i ne. Kod nas se sve financira pomalo i svatko dobije malo. Ipak, mi smo se javili jednoj zakladi u Americi za financiranje, a postoje i brojne privatne kompanije koje nas podržavaju. Mi postojimo i mimo tog dijela izdvajanja države - zaključuje Korlević.
Ovogodišnje, jubilarno 5. izdanje konferencije, bit će tijekom Interlibera, a publika će imati interaktivnu ulogu. “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” jedina je sustavna kampanja u RH za bolje obrazovanje, koja neumorno otvara najvažnija pitanja hrvatskog obrazovnog sustava.