>>> PRATITE UŽIVO NAJVEĆU KONFERENCIJU O OBRAZOVANJU
16:50 Predsjednik Uprave 24sata i direktor Styrie za Hrvatsku Boris Trupčević zatvorio je četvrtu konferenciju 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska'.
- Bio mi je pravi užitak slušati predavanja i panele. Naučio sam da polovica naše djece sebe ne vide u Hrvatskoj, nego negdje drugdje, no naučio sam da je problem u nama roditeljima i učiteljima. Ne treba nam puno da se dogode promjene - rekao je Trupčević.
Poručio je kako reformu čine roditelji i nastavnici.
- Toliko toga možemo napraviti sami i bez da nekog čekamo. Vidjeli smo ljude koji su dokazali da su moguće i bez ministarstva. Naša djeca nemaju vremena i trebaju promjene - ustvrdio je Trupčević i zaključio da će se 24sata i dalje boriti za bolje obrazovanje.
16:30 Možemo li postati Singapur, raspravljalo se na panelu koji je moderirao Igor Alborghetti.
Pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac rekla je da već godinama mantramo kako su nam potrebne promjene u obrazovanju.
- Svakodnevno slušamo da nam nedostaje radne snage, da nam nedostaje kvalificirane radne snage te da nam djeca iz škola izlaze nepripremljena za tržište rada. Smatram da je to posljedica sustavnog nerada - rekla je Mandac.
Blagica Petrovac Šikić, viša direktorica upravljanja ljudskim potencijalima u Plivi, naglasila je da svake godine kreiraju od 200 do 300 radnih mjesta te stoga stipendiraju već studente da bi si kasnije osigurali stručni kadar.
- Do sada smo uložili više od 3,5 milijuna kuna samo na educiranje za 'soft skills' - kaže direktorica.
Irena Bašić Štefanić, direktorica upravljanja ljudskim potencijalima RBA, kaže da banke tinejdžerima uopće nisu zanimljive.
- Vidimo velike promjene. Prosječnom korisniku je svaki bankovni proizvod na kraju isti. Mladi ljudi od banki danas traže nešto sasvim novo. Zanima ih banka na mobilnom uređaju i banka koja im je brzo dostupna. Kad sam došla raditi u RBA ključne su bile komunikacijske vještine, a danas, uz to, trebamo i STEM, ali i razne druge vještine - ispričala je Bašić Štefanić.
Nela Bučević, direktorica Odjela za ljudske potencijale Coca-Cole HBC – poslovna jedinica Adria, naglasila je da su, kao društveno odgovorna kompanija, krenuli pomagati mladima da pronađu posao.
- Nakon završetka srednje škole djeca nemaju timski rad, vještine komunikacije i razumijevanja. Pružamo im ono što im je potrebno da se zaposle - objasnila je Bučević.
Direktorica Sektora ljudski potencijali i pravo u Podravki Ivana Širić naglasila je da su STEM vještine u svojoj punini danas nezaobilazne.
- Nove zaposlenike pozivamo i ulaganjem u nove tehnologije. Pokušavamo ostvariti idealnu sinergiju.
Prodekan i osnivač Visoke škole za financijski menadžment RRiF dr. sc. Vlado Brkanić uvjeren je da Hrvatska ne može postati Singapur.
- Sveučilište je magla, teorija i daleko je od prakse. U našim školama nema biznisa. U Hrvatskoj nitko ne želi biti računovođa. I dok sveučilišta dobivaju novac od države, privatne škole, koje imaju bolje programe, moraju naplaćivati školarine. Država ni trebala dijeliti vaučere kako bi studenti sami mogli izabrati gdje će studirati - smatra prodekan.
U Plivi, kaže Petrovac Šikić, na obrazovanje gledaju samo kao na platformu.
- Ne znamo kako će u budućnosti izgledati tehnologija pa radimo na educiranju vlastitih zaposlenika. Znanje je najvažnije - poručila je direktorica.
Širić smatra da su nam potrebna porezna rasterećenja i plaćanje smještaja jer bismo time potaknuli demografsku politiku.
Bašić Štefanić ističe da nam je potrebno više optimizma.
- Ljudima moramo pokazati da ima smisla ostati u Hrvatskoj - kaže direktorica.
Prodekan Brkanić upozorio je da se svi boje taknuti sveučilišta.
- Tražimo pokriće studentskih kredita iz europskih fondova, ali to su komplicirane strukture - istaknula je Mandac. Suludo je, kaže, da se mladi zadužuju, kad možemo povući novac iz europskih fondova.
Gospođa iz publike upozorila je da nisu problem stipendije koje država daje, nego što, primjerice, od četrdeset stipendiranih stolara deset kasnije radi kao konobari.
- Dok ne riješite gdje će ta djeca raditi stipendije ništa ne vrijede - poručila je.
Mandac je naglasila da poslodavci konstantno upozoravaju kako su kvalifikacije naših mladih koji izlaze iz sustava formalnog obrazovanja, kako srednjoškolskog tako i visokoškolskog, neadekvatne i kako ne zadovoljavaju njihove potrebe, a sada je na žalost sve prisutniji problem da na tržištu rada nije moguće pronaći radnika kojeg će poduzetnik zaposliti i osposobiti za obavljanje konkretnih poslova.
- Zbog toga je izuzetno važno da se poduzetnicima omogući preuzimanje dijela odgovornosti u stvaranju kvalitetnih kadrova i to na način da u što je većoj mjeri na svim mogućim razinama sudjeluju u njihovom obrazovanju kroz prikladne modele učenja temeljenog na radu - napominje pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta.
Dodaje kako je, također, nužno razviti kvalitetno partnerstvo između ključnih dionika ukoliko želimo kvalitetno strukovno obrazovanje, visokoškolsko obrazovanje pa i cjeloživotno učenje.
- Samo sinergijskim djelovanjem svih dionika - resornih ministarstava, strukovnih komora, pružateljima obrazovanja i poduzetnika, kao i usmjerenošću na ostvarivanje zajedničkih ciljeva, možemo osigurati poduzimanje konkretnih i relevantnih mjera koje mogu unaprijediti obrazovni sustav - zaključila je Mandac.
15:30 Visoko obrazovanje je postalo normativno očekivanje te se danas od svakog djeteta očekuje da studira, rekla je doktorica Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja.
Institut je napravio dosad najveće istraživanje životnih aspiracija maturanata.
- Najpoželjniji karijerni put našim srednjoškolcima su biomedicina i zdravstvo. Još uvijek dominiraju tradicionalno poželjna polja poput farmacije i dentalne medicine - ustvrdila je Ristić Dedić.
Pola generacije koja upiše osnovnu školu kasnije upisuje fakultet.
- Radi se o tome da visoko obrazovanje postaje masovno obrazovanje pa se time mijenja i njegova uloga - kaže znanstvenica.
Budućim studentima, pokazalo je istraživanje, malo je važno je li institucija koju upisuju na glasu, ali su im zato važne osobne aspiracije.
Gotovo 77% učenika vjeruje da će upisati studij koji žele, zbog čega se može zaključiti da su jako optimistični kada je u pitanju njihova osobna budućnost.
Međutim, kada je pitanje predviđanja budućnosti Hrvatske, samo 19,9 smatra da će Hrvatska imati dobru budućnost. Čak 53% učenika svoje idealno mjesto za život vidi izvan Hrvatske. Domovinu bi najradnije napustili oni najuspješniji, a ponajviše učenici prirodoslovno-matematičkih gimnazija.
15:00 Duboka pažnja nestaje i pitanje je kako je vratiti, kaže dr. Ranko Rajović, autor NTC programa.
Profesor na Pedagoškom fakultetu u Kopru naglasio je da učitelji govore da je svaka nova generacija prvih razreda malo slabija u odnosu na prethodne dvije.
- Slabija im je motorika, koncentracija, a rječnik siromašniji - napominje Rajović.
Učenici, kaže, takvi stignu u školu, što znači da nije samo problem u školi, nego i ranijim fazama odgoja pa stoga treba reformirati i vrtiće i roditelje jer upravo oni rade najveće greške, a da to ni ne znaju. Zbog njihovih pogrešaka djeca danas ne mogu sjediti, računati, pisati, a imaju disleksiju, disgrafiju i slične probleme.
- Okruženje se mijenja, a mi imamo iste programe Moramo mijenjati metodu učenja da ono bude u skladu s fizionomijom. Funkcija škole je učiti djecu da misle, a djeca u školi uče napamet - objasnio je Rajović.
Opisao je i da probleme imaju nadareni učenici koji 'sve znaju' pa se zbog toga ne snalaze dobro u razredu. Gradivo im je dosadno, a kako uvijek imaju odgovore, nastavnici im brane da se stalno javljaju.
- Samo bića koja se kreću imaju neurone. Prema toj analogiji, čovjek je biće za kretanje. Posao je djeteta da se penje na drvo i padne. Dijete rođeno u gradu već je oštećeno - poručio je Rajović.
Današnja djeca, kaže, koriste mobitele i računala te se uopće ne kreću zbog čega imaju nerazvijene motoričke sposobnosti.
- Mozak se razvija u pokretu, a današnjoj djeci nedostaje upravo pokret. Dokaz tome je da svako drugo dijete u Hrvatskoj ima spuštena stopala - napominje profesor.
Djeca bi, dodaje, trebala hodati bosa, a kada to i žele, brane im upravo - roditelji.
- Čak 80% djece od deset godina imaju mobitel, a mobitel je za dijete poput droge - tvrdi Rajović.
Objasnio je i kako učiti.
- Djeca trebaju učiti kroz igru. Škola u kojoj se djeca smiju je najbolja škola. Nije bitan odgovor, već put do odgovora - kaže profesor. Djeca, dodaje, trebaju razmišljati tražeći odgovor. Djeci, primjerice, postavimo neko pitanje na početku sata i onda su, zbog želje za znanjem, dobijemo njihovu pažnju koju održavamo stalnim pitanjima kako bi povezivali stvari i naučili razmišljati.
14:00 Dr. sc. Ranko Rajović, predavač na Pedagoškom fakultetu u Kopru te autor NTC programa u live intervjuu je objasnio zašto je bitno mijenjati pristup u podučavanju.
13:45 Za razliku od onih koji su pokazali kako se ne može, ja ću vam pokazati kako se može, rekao je Nenad Bakić.
Osnivač projekta Croatian Makers ispričao je kako je s projekt micro:bitova najveći međukurikularni projekt u Hrvatskoj te najveći projekt te vrste u Europi.
- Svi su sretni kad koriste mikroračunala. I učitelji i učenici - rekao je Bakić.
Zanima ih, dodao je, stvaralaštvo mladih.
- Želim da hrvatska djeca budu ravnopravni građani 21. stoljeća - kaže osnivač Croatian Makersa.
Knjižnice projektom također pretvaraju u centre kompetentnosti te se micro:bitovi sada mogu posuditi u više od stotinu knjižnica. Kroz akcije Bakićeva Instituta za razvoj i inovativnost mladih je u škole i knjižnice došlo više od 80.000 micro:bitova.
- ProMikro je zapravo radikalno jeftin projekt, a njime se informatika uvela u šeste razrede - kaže.
Dodaje kako moramo stvoriti kulturu uspjeha.
- Umjesto pitanja gdje ti je djed bio 1941., trebali bi se pitati gdje će moje dijete biti 2041. - poručio je poduzetnik.
U doba globalizacije, naglasio je, ne možemo pobjeći od budućnosti.
- Djetetu nemamo pravo uskratiti budućnost - napomenuo je.
I dok je Švedska uvela programiranje u prve razrede osnovnih škola, Bakić je s istim programom krenuo u hrvatske škole. Micro:bitove uvodi u niže razrede osnovnih škola.
- Iako ne radi idealno, mislim da ministarstvo dobro radi jer u okvirima mogućeg radi moguće - zaključio je Bakić.
13:20 Marko Kočišek, glavni savjetnik ministrice obrazovanja, rekao je da ministarstvo kontinuirano prikuplja informacije iz škola o provedbi reforme.
- Mnogi roditelji imaju kontradiktorne informacije od djece, zbunjeni su sa svim ovim tehničkim problemima koji se jako plasiraju po medijima, a s druge strane većina je rekla da im se djeca čine motivirana i zadovoljna. To nam i nastavnici kažu - ispričao je Kočišek.
Ranka Matusinović, učiteljica prvog razreda u zagrebačkoj OŠ Ivana Cankara, kaže da je u reformi vidljiva veća sloboda u radu učitelja.
- Uz veću slobodu u radu dolazi i veća odgovornost te potreba za većom edukacijom učitelja - rekla je profesorica Matusinović.
Ivanica Beg, diplomirana knjižničarka, koja je bila zadužena za provedbu reforme u istoj školi, naglasila je da niti jedna reforma ne dolazi odmah.
- Fokus je sa sadržaja prebačen na učenika, što je najveća prednost. Učiteljima moramo dopustiti da sami kreiraju sam obrazovni proces - ispričala je Beg.
Predstavnica GOOD inicijative Eli Pijaca Plavšić upozorila je kako je reforma koja je trenutno u školi nedovoljno pripremljena.
- Prvi put u hrvatskoj povijesti prosvjedima za obrazovnu reformu učitelji su došli u centar. Mislim da je reforma zakasnila jer su učitelji s promjenama krenuli odavno. Međutim, od kurikularne reforme kakvu sada imamo, napravili smo projekt. Ova reforma nije cjelovita jer nemamo međupredmetne teme poput zdravlja - rekla je Pijaca Plavšić.
Ravnatelj V. gimnazije u Zagrebu Tihomir Engelsfeld kazao je da je svaka promjena rizik.
- 'Škola za život' donijela nam je materijalne promjene, što nije zanemarivo. Što će nam još donijeti, tek ćemo vidjeti - rekao je Engelsfeld.
Njegov kolega Zvonimir Bošnjak, ravnatelj zagrebačke Privatne klasične gimnazije, naglasio je da nam je potrebna reforma školstva, a ne reforma obrazovanja.
- Bez jednosmjenske škole ne možemo krenuti u daljnje reforme. Možete ulagati u tablete i pametne ploče, ali je ključno da ne ulažete u profesore - poručio je ravnatelj.
Podržava, kaže, uvođenje tehnologije, ali je pitanje kako je koristiti.
Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, ispričala je da je sadašnja reforma samo modifikacija onoga što su nastavnici već radili u školama.
- Teret svake reforme ide preko leđa učitelja. Kako god bila napisana reforma, ako učitelji nisu motivirani, neće uspjeti. Već sad debelo kasnimo ulaganjem u učitelje i škole. Mnoge su se škole prijavile u 'Školu za život' da bi sredile materijalne uvijete - opisala je Šprem.
Kočišek je objasnio da imamo sustav po kojem škole uređuju njihovi osnivači, što su najčešće gradovi i županije.
- Ako ćemo čekati da sve škole budu jednake pa onda kretati s reformama, čekat ćemo još dvadesetak godina. Sve što je bilo predviđeno, sada je implementirano. Učitelji imaju dojam da su administrativno opterećeniji, ali to je zbog eksperimentalne faze. Reforma je na leđima tih nastavnika i mi smo im zahvalni - poručio je glavni savjetnik ministrice Divjak.
Pijaca je upozorila da se radi o reformi škola, a ne obrazovanja.
- Nisu doneseni temeljni dokumenti poput Nacionalnog obrazovnog kurikuluma, a zaboravilo se i na Strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologije. Učitelji su nam potplaćeni, a naglasak se stavlja samo na tablete - izravna je bila predstavnica GOOD inicijative.
Sanja Šprem je rekla da se osjeća kao da se sve koji kritički promišljaju 'Školu za život' promatra kao kočničare reforme.
- Učitelji su se uključili jer žele promjene, ali sadašnja situacija je posljedica sustavnog neulaganja u obrazovanje, a problem će biti jer vlast nema jasnu percepciju škola. Učitelje se promatra kao uhljebe, a u plaćama zaostaju za svima, što nikako nije poticaj. Nakon reforme će raditi više, a biti plaćeni manje - ustvrdila je sindikalistica.
Kočišek je naglasio da reforma nije tablet, ali ne smijemo zapostavljati tehnologiju.
12:20 Cijelo vrijeme slušamo retoriku o školi za život, a vidjet ćemo tek što će od toga biti, rekla je prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš s Odsjeka za pedagogiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Naglasila je da smo dosada imali gomilu 'reformi obrazovanja', koje su zapravo ad hoc promjene.
- Do sada nismo imali niti jednu reformu temeljenu na statističkim analizama - kaže znanstvenica s gomilom radova na temelju obrazovne tematike.
- Voljela bih da napokon prestanemo govoriti o reformama i uvedemo permanentnu promjenu sustava obrazovanja - kaže profesorica Spajić-Vrkaš.
Po financijskoj pismenosti smo, kazala je profesorica, među najgorima u svijetu. Na indeksu globalne konkurentnosti, dodala je, nismo se znatno pomaknuli već godinama.
- Dvadeset godina rada na građanskom odgoju i obrazovanju, za koji je bio zainteresiran i UN, je propalo. Iako su svi rektori sveučilišta potpisali da se program uvede na sveučilišta, ali ništa od toga. Izradili smo i nacionalni kurikulum - opisala je profesorica rad na kurikulumu.
Naglasila je da je i loše što se odustao od raspodjela obrazovanja na cikluse, što je bilo predviđeno Nacionalnim obrazovnim kurikulumom koji nikada nije donesen.
- Postoje dvije metode rada u hrvatskim školama: predavanje nastavnika i rasprava s učenicima. Pitali smo učenike kakav je oblik nastave, na što su oni rekli da ih nastavnici čak potiču da postavljaju pitanja, ali im ne daju da im se suprotstave - ispričala je.
Prosvjetna inspekcija u školama, kaže profesorica, ne provjerava pravi rad, već dokumentaciju.
- Udžbenička industrija je monopolizirala područje obrazovanja i nastavnike učinila službenicima koji slijede programe zadane udžbenicima - poručila je profesorica.
Istraživanjem je otkrila kako su hrvatski učenici orijentirani na privatne interese. Djeca, naime, smatraju da je glavna karakteristika građanina briga za sebe i svoju obitelj.
- Apple je dokazao da neoliberali žele pretvoriti obrazovanje u tržišni proizvod i privilegiju. Neokonzervativci žele izbaciti multikulturalne teme, autoritarni populisti stavljaju Bibliju kao ishodište znanja, a nove srednja klasa tehnomenadžera za fini novac izrađuju modele koji nemaju nikakvu poveznicu sa stvarnošću - objasnila je profesorica utjecaje na obrazovanje.
U udžbeniku iz hrvatskog tako traže učenike da napišu sastavke o Bogu, a kao utjecaje na obrazovanje kao primjer je dala i postupke dekana Previšića na Filozofskom fakultetu.
- Primjeri komponenti hegemone moći u visokom obrazovanju su netransparentnost, seksizam i homofobija, populistička retorika, nadzor nad nagradama i sankcijama te negativna selekcija. Politizirao se spektar obrazovanja i izgubljena je profesionalna autonomija - rekla je profesorica.
Predložila je i neke promjene.
- Potrebno je jasno odrediti ključne koncepte. Ne možemo imati ovakvu zbrku u dokumentima. Politiku je potrebno odmaknuti iz školstva - zaključila je prof. Spajić-Vrkaš.
11:30 Na konferenciji su se predstavili osvajači višestrukih nagrada na svjetskim natjecanjima iz robotike.
- Naši se učenici vraćaju s medaljama i predstavljaju Hrvatsku u najboljem svijetlu - rekla je Jelka Hrnjić, profesorica informatike i tehničke kulture u zagrebačkoj Osnovnoj školi Mate Lovraka.
Učenik Marko Pongrac naglasio je da je prije osmišljavanja robota važno dobiti ideju kako riješiti problem.
Jerko Ćubić kaže da je za robotiku potrebno znanje fizike, matematike i informatike.
Andrija Adamović našalio se da njegov robot 'samo igra nogomet'.
- Robot je sam po sebi glup. Mi ga moramo isprogramirati jer je programiranje najbitniji dio robotike.
Borut Patčev i i Domagoj Antičić kazali su da se prije robotike bavio slaganjem legića.
- Moj robot u evakuacijskoj zoni pronalazi, raspoznaje i spašava žive žrtve - opisao je Patčev skromno svoj robot s kojim je bio prvi na europskom natjecanju.
Hrnjić je naglasila da sve ovisi o volji i radu učenika.
- Borut je četrnaest puta slagao robot. Ravnateljica nam je omogućila i da u holu škole slažemo poligone za naše robote, a djeca su i podove svojih soba pretvorili u poligone - ispričala je profesorica.
Kaže da učenici imaju više postignuća od nogometaša, ali se njihovo znanje dovoljno ne cijeni.
Smatra da je i premala satnica tehničke kulture.
- Učenike viđam dva puta mjesečno, a tehnička kultura je primjena znanja. Zato danas djeca imaju slabu primjenu praktičnih vještina - zaključila je Hrnjić.
Otkrila je da imaju velike troškove te su im potrebna sredstva za putovanja na natjecanja.
11:15 Djeca imaju ogromne poteškoće, no nedostaje nam logopeda, upozorila je profesorica dr.sc. Draženka Blaži sa zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.
Naglasila je da u Ličko-senjskoj županiji i na otocima uopće nema logopeda.
Iako vlada veliki interes za zanimanje logopeda, kaže kako nemaju uvijete da ih školuju dovoljno.
Docentica dr.sc. Vanja Slijepčević Saftić, specijalistica pedijatar i subspecijalistica dječje neurologije naglasila je opasnost cyberbullyinga.
- Oko 16 posto djece iskusilo je neki oblik cyberbullyinga. Djeca to najčešće skrivaju od roditelja - ispričala je docentica.
Pomoć, kaže, treba i učenicima koji zlostavljaju, a ne samo onima koji su zlostavljani.
- Ništa ne vrijedi ako uhitite stotinu osoba, a ne pomognete djetetu koje je bilo zlostavljano. Djeci prvenstveno treba podrška - ističe docentica Slijepčević Saftić.
Ravnatelj VI. osnovne škole Varaždin Mario Stančić opisao je kako njegovi učenici dolaze na 'čaj s ravnateljem' gdje mu govore o svojim problemima.
Marlena Bogdanović, učiteljica razredne nastave u OŠ Tučepi, ispričala je da su djeca u razredu različita po svemu.
- Teško je raditi s učenicima jer nisu svi jednaki. Potrebno se svakome posvetiti - kaže profesorica.
Profesorica Blaži podsjetila je da je većina gradiva u školi ovisna o korištenju jezika.
- Da bi mijenjali metode učenja, moramo primijeniti i mentalne sklopove velikog broja ljudi - rekla je profesorica.
Ravnatelj Stančić upozorio je da se tehnologija ne može svugdje primjenjivati.
- Kad dođete na sat kemije, potrebno vam je iskustveno opažanje - zaključio je ravnatelj.
11:00 Kad su mi djeca rekla da žele biti youtuberi, rekla sam da mogu tek kad završe fakultet, rekla je početku moderatorica Anamaria Todorić, izvršna urednica 24sata.
Marlena Bogdanović, učiteljica razredne nastave u OŠ Tučepi, kaže da učenicima savjetuje da odaberu zanimanja u kojima će biti najbolji.
- Dosta djece u nižim razredima žele biti političari i pjevačice, jer ta zanimanja najčešće vide u javnosti - kaže učiteljica.
Kad je započela implementirati tablete u nastavu, kaže, htjela je zapravo njima djeci 'podvaliti' sve ono od odgoja i obrazovanja što im je htjela dati.
Mario Stančić, ravnatelj VI. osnovne škole Varaždin, ispričao je da im je 'Škola za život' omogućila da uvedu četiri obrazovna razdoblja, umjesto dva polugodišta.
- Zbog organizacije, djeca u pojedinom razdoblju imaju duplo manje predmeta od svojih vršnjaka pa se mogu više posvetiti iskustvenom učenju - kazao je ravnatelj.
Ističe da su učenicima već od prvog razreda dali razne aktivnosti.
- Robotika nam je također jako važna. Kroz brojne radionice učenike učimo i poduzetništvu, a sve stavljamo na YouTube kanal pa roditelji sve mogu pratiti - ispričao je Stančić.
Prof. dr. sc. Draženka Blaži, redovita profesorica Odsjeka za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, istaknula je da je govor važan za svaku profesiju.
- Nije nužno da svaka osoba ima savršen govor, ali dobre jezične kompetencije svima su neophodne - objasnila je profesorica.
Korištenje digitalnih tehnologija, smatra, svakako utječe na govor, ali samo ako je tehnologija jedino sredstvo komunikacije.
- Bez obzira što mislili, ne možemo niti se moramo odmaknuti od tehnologije, ali niti jedno računalo djetetu ne može nadomjestiti roditelja.
Primarijus doc. dr.sc. Vanja Slijepčević Saftić, specijalistica pedijatrije i subspecijalistica dječje neurologije, kaže da je utvrđeno kako dijete riječi raspoznaje još u trudnoći.
- Djeca sebe spoznaju kroz oči svoje majke. Kada kreću u školu, potvrđuju se kroz oči učitelja, čija je pažnja podijeljena na svu djecu u razredu. Da bi se pravilno razvijala, djeca moraju imati povoljno okružje, tjelovježbu i hranu - objasnila je docentica Slijepčević Saftić.
Naglasila je da je djeci potreban i odmor od tehnologije.
- Djeca srednje škole imaju drukčiji biološki sat pomaknut za dva sata u odnosu na druge učenike, ali i odrasle. Nastava bi njima trebala počinjati najranije u 9 sati - smatra primarijus.
Ravnatelj Stančić kazao je da kod njih škola počinje u 7:50 jer su prekapacitirani.
Renata Križanić, psihologinja iz Virtograda, istaknula je da se djeca trebaju zapitati tko su to ona kako bi vidjeli u čemu su dobri, a u čemu ne.
- Djeca kod nas u predstavi glume različita zanimanja, ali je i sama pripremaju pa vide kako je raditi u timu, ali i kako predstavu ne čine samo glumci - kaže psihologinja.
Djecu od najranije dobi, dodaje, pripremaju ne za zanimanja, nego da nauče raspoznati što vole.
Njezina djeca nemaju televizor jer smatra da tehnologija može biti opasna.
10:15 Nekadašnji voditelj kurikularne reforme Boris Jokić predstavio je dosad najveće istraživanje o obrazovnim aspiracijama učenika i njihovih roditelja, koje je proveo zagrebački Institut za društvena istraživanja.
Predstavljanje je započeo pričom o djevojčici koja želi biti kirurg, a otac joj govori da ne može jer su kirurzi uglavnom muškarci.
- Djecu rijetko tko što pita, a njihovo mišljenje je također važno - kazao je Jokić.
Istraživanje je pokazalo kako uspješniji učenici već u petom razredu odlučuju ići u gimnaziju, dok su učenici slabijeg prosjeka zainteresiraniji za strukovne škole. Ipak, samo 8% učenika bi voljelo ići u trogodišnje srednje strukovne škole.
- U Hrvatskoj je zanemareno strukovno obrazovanje, ali imamo veliki potencijal od sebe napraviti društvo znanja - kaže Jokić.
Dječaci nižeg obrazovnog postignuća jedini ne žele ići na fakultet.
- Čak i učenici koji imaju dva iz hrvatskog, engleskog i matematike znaju da je obrazovanje vrijednost - ispričao je Jokić.
Djeca, kaže, kreću u školu da o njoj malo znaju.
- Naše iskustvo života se razlikuje o tome gdje idu u školu i kako idu u školu. Mladi imaju vrlo zrele i zdrave perspektive. Oni su uvjereni u uspjeh - naglasio je.
Kad pogledamo kako hrvatski roditelji pomažu djeci, kaže Jokić, većina roditelja podupire djetetove aspiracije.
- Roditelji višeg ekonomskog statusa forsiraju djecu da idu na fakultet, dok oni nižeg daju djeci da sami izaberu što želi biti. Jedan od roditelja rekao je da minimum što očekuje od svog djeteta da završi fakultet, a najbolje bi bilo da završi na Sorboni. Nije smiješno - tvrdi Jokić.
Djeca ipak žele nešto drugo.
Oko 1% desetogodišnjaka želi biti youtuber, 4,5% želi ih biti programer, 5% nogometaš, ali najviše ih želi biti učitelj. Kad porastu promjene im se i aspiracije. Četrnaestogodišnjaci već znaju da neće biti sportaši i veterinari.
- Kako im se profiliraju interesi, oko 10% djece bi se grupiralo u medicinu i zdravstvo. Najviše ih želi postati programerima, liječnicima ili informatičarima - otkrili su istraživači.
Samo 51,3% učenika osmog razreda smatra da se obrazovanje u Hrvatskoj cijeni. Imaju pozitivne poglede na sebe, ali samo 19,9 % ih hrvatsku budućnost vidi pozitivnu.
- Više od pola populacije svoju budućnost vidi izvan Hrvatske, a najviše se žele preseliti učenici prirodoslovne-gimnazije, oni najuspješniji - napomenuo je Jokić.
Utvrdio je da su iz 'Škole za život' odbačeni ključni dokumenti i ključne točke poput poduzetništva, rada s darovitim učenicima i slično.
9:30 Urednica rubrike obrazovanja u 24sata Ana Dasović naglasila je da je iznenađena odazivom na konferenciju.
Glavni urednik 24sata Goran Gavranović otvorio je IV. konferenciju 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska'.
- Nadali smo se da će se naša djeca i naša budućnost napokon naći u središtu javne rasprave i u tome smo uspjeli. Obrazovanje je najbitnija tema u društvu i u fokusu je svih medija. Obrazovanje je, kazao je, nadmašilo čak i teme o kojima Hrvati 'sve znaju' - nogomet i politiku.
Gavranović se zahvalio svima koji su također zaslužni za promicanje obrazovnih tema kao što su učenici, profesori, ali i ostali mediji.
- Još je dugi put pred nama. Ova konferencija samo je jedan korak toj podršci - poručio je Gavranović.
Predsjednik Uprave 24sata i direktor Styrie za Hrvatsku Boris Trupčević priznao je da je podrapao govor koji je napisao za konferenciju te je umjesto njega pročitao govor osobe koja je napustila hrvatski obrazovani sustav.
- Neće nas spasiti kurikularna reforma. Problem je i u kadru. Dok ne nagradimo dobre, a ne kaznimo loše nastavnike, nećemo napredovati - rekao je Trupčević.
Nastavnici bi trebali služiti djeci, rekao je, a ne djeca nastavnicima.
- Želio bih zahvaliti pojedincima koji rade na promjenama, ali i ministarstvu na pomacima. No, djeca ne mogu čekati. Nastavit ćemo promovirati obrazovanje kao nacionalnu temu broj jedan kako bi naša djeca bila ravnopravni građani svijeta - zaključio je Trupčević.
9:25 Dvorana Obrtničke komore Zagreb premala je za sve koji su došli na četvrtu konferenciju 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska'. To je samo jedan od dokaza kako je obrazovanje postalo top tema u državi.
----
U utorak, 4. studenog 2014., 24sata objavila su posebno izdanje posvećeno - obrazovanju. A 1461 dan kasnije, u organizaciji 24sata i partnera, po četvrti put na pozornici Obrtničke komore Zagreb dajemo riječ nekim od najvećih hrvatskih i regionalnih stručnjaka za obrazovanje i pedagogiju.
U kampanji našeg lista “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” već pune četiri godine svakodnevno pratimo i obrađujemo najvažnije, najbolnije, ali i najsvjetlije teme u području koje oblikuje ne samo cijelo naše društvo nego i našu budućnost.
Izgubljene škole
- U takvoj kakofoniji sve apsurdnijih prijedloga škola je sasvim izgubljena. Izgubljena je škola koja postoji radi učenika, koja postoji da bi im pomogla u odrastanju na svim razinama, od kognitivne pa do emotivne i socijalne, škola koja nije okrenuta bubetanju nego uči životu - napisao je 2014. za 24sata Zlatko Šešelj, tadašnji ravnatelj Privatne klasične gimnazije u Zagrebu.
Do danas se dosta toga promijenilo. Više od 20 godina od prošle reforme, ove je jeseni u 54 osnovne i srednje škole počeo eksperimentalni program kurikularne reforme “Škola za život”. Ministarstvo znanosti i obrazovanja na čelu s ministricom Blaženkom Divjak reformu i službeno planira uvesti u sve škole od sljedeće školske godine.
Struka odlučuje
A “Školi za život” prethodile su dvije godine masovnih prosvjeda.
U lipnju 2016. i 2017. na ulice hrvatskih gradova izašli su deseci tisuća građana odlučnih da obrazovanje i kurikularnu reformu ne prepuste političkoj trgovini. Struka mora imati zadnju riječ, mora imati pravo odlučiti u kojem smjeru trebamo ići dalje u razvijanju našeg najvažnijeg resursa - obrazovanih mladih ljudi, koji znaju kritički razmišljati, koji se mogu uključiti u svjetska tržišta rada i koji mogu i žele graditi svoju domovinu svojim znanjem, idejama i vještinama.
Na svim platformama
I upravo davanje javne riječi struci i stručnjacima odigralo je iznimnu ulogu u razvijanju svijesti cijelog društva o važnosti obrazovanja. Prepoznali smo to i u 24sata te smo, uz kampanju u tiskanom i web izdanju, u studenom 2017. pokrenuli i najveću konferenciju o obrazovanju u Hrvatskoj.
Ivan Đikić, ministrica Blaženka Divjak, Boris Jokić, Ivica Puljak, Mislav Ante Omazić, ministar rada Marko Pavić, švedski veleposlanik Lars Schmidt samo su neki od sudionika tri konferencije u ovih godinu dana, kojima smo odlučili još više otvoriti prostor javne rasprave o obrazovanju.
U istom tonu nastavljamo i danas.
O čemu sanjaju hrvatski osnovnoškolci i maturanti? A što od obrazovnog sustava očekuju odgojno-obrazovni djelatnici, ali i roditelji?
Pitali su se to i znanstvenici Instituta za društvena istraživanja, te proveli najopsežnije istraživanje u Hrvatskoj o tome što žele, očekuju i čemu se nadaju hrvatski učenici, nastavnici, te roditelji.
Depresija i uspjeh
Tako se pokazalo da svaki treći srednjoškolac nije zadovoljan s nastavom koju pohađa, da se dječaci puno više od djevojčica opredjeljuju za strukovne škole, te da s depresijom jednako imaju problema djeca lošijeg uspjeha i oni najuspješniji.
Rezultate ovog dvogodišnjeg istraživanja na konferenciji po prvi put javno predstavljaju voditelj istraživanja Boris Jokić, te njegova kolegica Zrinka Ristić Dedić.
A što naša djeca žele biti kad odrastu?
Youtuberi, influenceri, cyber-kirurzi, dizajneri haljina od nanomaterijala... Upravo tako, žele raditi poslove koji do nedavno nisu postojali ili još i ne postoje. Kao jedan od glavnih problema suvremenog obrazovanja sve se više kristalizira pristup djetetu/učeniku, prezentiranje obrazovnog materijala, ali i činjenica da se mijenjaju odnosi u današnjem svijetu u kojem proživljavamo nevjerojatnu komunikacijsku i tehnološku promjenu.
Naša djeca rođena su u svijetu u kojem se komunicira na sasvim druge načine od toga kako smo komunicirali mi, oni će raditi poslove za koje danas i ne znamo, a moramo ih za njih pripremiti.
Upravo to je tema prvog panela, na kojem razgovaraju logopedinja Draženka Blaži, pedijatrica i subspecijalistica dječje neurologije Vanja Slijepčević Saftić, učiteljica razredne nastave Marlena Bogdanović, ravnatelj VI. osnovne škole Varaždin Mario Stančić te psihologinja Renata Križanić.
A tome koliko je važno promijeniti način učenja i podučavanja, posvećeno je i veliko predavanje “Duboka pažnja nestaje, kako je vratiti” međunarodno priznatog stručnjaka za dječji razvoj, te autora NTC programa učenja Ranka Rajovića.
O pozitivnim stranama reforme, ali i problemima koji već dugo muče naše školstvo, te o putevima kako ih riješiti, danas razgovaraju predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem, glavni savjetnik ministrice obrazovanja Marko Košiček, predstavnica GOOD inicijative Eli Pijaca Plavšić, ravnatelj V. gimnazije u Zagrebu Tihomir Engelsfeld i ravnatelj Privatne klasične gimnazije Zvonimir Bošnjak.
Mnoge medalje
Digitalizacija svijeta donosi nepoželjne promjene, ali i one koje naš život mijenjaju kudikamo nabolje. Te pozitivne promjene ne smiju se izbjegavati, treba ih uklopiti u život. O tome, kao i o uspjehu inicijative Croatian Makers, govorit će njezin osnivač Nenad Bakić.
Isto tako, naši robotički olimpijci, predstavnici Hrvatskog robotičkog saveza koji osvajaju brojne medalje na međunarodnim natjecanjima, predstavit će svoj rad i otkriti što ih najviše inspirira za postizanje velikih rezultata.
A što će sve njih, kao i svakog hrvatskog učenika dočekati kad maturiraju, završe fakultet, te potraže posao?
Hrvatska ima više od 100 visokih učilišta, no samo 46 posto studenata smatra da ih studij dobro priprema za posao.
Visoko obrazovanje
Zašto je tako i koje su nužne promjene koje će hrvatska sveučilišta vratiti među najbolje u EU i svijetu, razgovaramo s predstavnicima najvećih hrvatskih poslodavaca.
U panelu “Možemo li postati Singapur? Najbolji hrvatski poslodavci budućnosti”, razgovarat ćemo o izazovima današnjeg modernog poslovnog svijeta, te o tome koliko hrvatski obrazovni sustav priprema mlade na ono što ih očekuje u poslovnom životu.
I ovom konferencijom promoviramo obrazovanje jer smatramo da je to temelj kvalitetnog društva i zdravije budućnosti za sve nas.
Konferenciju “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” organiziraju 24sata i partneri: RBA, Pliva, Podravka, INA, Coca-Cola, RRiF i Obrtnička komora Zagreb.