Kineski znanstvenici istražuju izvedivost projekta u kojem bi poslali raketu na rub Sunčevog sustava, poručio je Wu Weiren, glavni dizajner Kineskog programa istraživanja Mjeseca.
Prema planiranom projektu kineska raketa će do 2049. godine prijeći udaljenost oko 100 puta veću od one između Zemlje i Sunca, a to bi se trebalo poklopiti sa 100. obljetnicom osnutka Narodne Republike Kine.
Udaljenost između Sunca i Zemlje naziva se astronomskom jedinicom i iznosi oko 150 milijuna kilometara.
Ovaj projekt želi proširiti istraživanja na sam rub Sunčevog sustava koji je udaljen oko 15 milijardi kilometara od Zemlje.
- Ako uspijemo ostavariti ovaj projekt bit će to veliki doprinos Kine svijetu i cijelom čovječanstvu. Kineska svemirska industrija ima kapacitete za ostvarenje ovog cilja - rekao je Wu u intervjuu za Xinhua.net.
A dok Kinezi kuju planove o putovanju na rub SUnčevog sustava, njihova izgubljena raketa ispaljena prošlog tjedna polako, ali sigurno spušta se na Zemlju, a nitko i dalje ne zna gdje.
Kineska raketa Long March 5B koja je izvan kontrole u orbiti oko Zemlje trebala bi oko 8. svibnja pasti kroz atmosferu. No točno mjesto gdje će raketa ući u atmosferu još nije poznato, rekli su iz američkog ministarstva obrane koje se uključilo u praćenje potencijalno opasne rakete.
Točnu lokaciju znat će samo nekoliko sati ranije, kažu iz Pentagona, a do tad će se na stranici Space-Track redovito ažurirati lokacija rakete.
Kina je prošli tjedan koristila ovu raketu kako bi u orbitu poslali prvi modul za svoju novu svemirsku postaju, ali nakon što su obavili misiju, izgubili su kontrolu nad 30 metara dugim prvim stupnjem rakete koji je u orbiti na visini između 162 i 306 kilometara.
Bez mogućnosti da ponovno pokrenu raketni motor, Zemlja će privlačiti raketu kojoj će se na putu naći razne molekule i čestice. Fluktuacije u atmosferi i druge varijable te visoka brzina znače da je točnu lokaciju moguće predvidjeti tek par sati prije pada. Zona u kojoj bi raketa mogla pasti je između geografskih širina Madrida i Pekinga na sjeveru, pa sve do Čilea i Wellingtona na Novom Zelandu na jugu.
Veća je vjerojatnost da će raketa pasti u more, no postoji mogućnost da dijelovi koji ne izgore u atmosferi padnu na naseljena mjesta. Slična stvar s kineskom raketom Long March dogodila se i lani u svibnju. Tad su dijelovi pali na sela u Obali Bjelokosti.
Predviđanja su da će raketa najvreojatnije pasti u neki od oceana, ali ipak postoji mala šansa da bi mogla pasti u neko naseljeno područje.
Kretanje rakete iz sata u sat možete pratiti ovdje.