Ljudski mozak moćan je stroj koji upravlja svim našim mislima, idejama, osjećajima i strahovima. Jedan od mehanizama koji nam omogućava normalno funkcioniranje je sposobnost da otjeramo negativne misli i osjećaje. No što se događa kada taj mehanizam zakaže?
Opsesivne misli i slike kojih se teško riješiti, halucinacije i konstantna zabrinutost često su klasični simptomi psihičkih poremećaja, primjerice PTSP-a, šizofrenije, depresije i anksioznosti. Primjerice, vojnici s PTSP-om teško se nose ružnim sjećanjima i mislima, zbog čega stalno u glavi ponavljaju preživljene traume. Takvo stanje u pravilu je popraćeno depresivnim stanjima i osjećajem beznađa.
Blokada crnih misli
Otkriće do kojeg su došli znanstvenici Sveučilišta u McGillu u Kanadi moglo bi predstavljati prvi korak u razvoju terapije koje će učinkovitije pomoći ljudima u prevladavanju takvih smetnji, piše TechRadar. Iako na prvu zvuči kao da se radi o napravi iz neke epizode Black Mirrora, ovdje se ipak radi o medicinskom tretmanu.
Prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama, opisani simptomi djelomično su uzrokovani oslabljenom funkcijom prefrontalnog korteksa da zaustavi neželjene mentalne procese. Znanstvenici su već ranije povezali da ljudi koji pate od PTSP-a ili šizofrenije imaju smanjenu razinu gama ‑ aminomaslačna kiselina (GABA), važnog inhibicijskog neurotransmitera koji sudjeluje u blokadi neželjenih misli.
Pokušaj da se GABA ubrizga u mozak nije urodilo plodom, odnosno nije rezultiralo željenim učinkom. GABA injekcije u korteks izazvale su nasumično suzbijanje pamćenja kod pacijenata, pa se stoga nisu pokazale kao valjano rješenje. Novo otkriće moglo bi omogućiti razvoj lijekova koji će pacijentima omogućiti da svjesno izaberu misli koje će mozak potisnuti.
Prema rezultatima istraživanja objavljenom u časopisu Nature Communications, GABA ključna za suzbijanje crnih misli luči se u hipokampusu, području mozga koje igra važnu ulogu u upravljanju pamćenjem.
Kako navode u sažetku, cilj istraživanja je ispitati hipotezu kako GABA iz hipokampusa ima veliku ulogu u voljnoj kontroli sadržaja naše svijesti. Autori istraživanja su korištenjem magnetske rezonance proučavali funkcioniranje mozga kod zdravih osoba. Otkrili su da GABA prolazi po interneuronima do korteksa svaki put kada je ispitanicima u istraživanju naređeno da prestanu razmišljati o nečemu.
U zdravom mozgu, hipokampus šalje GABA inhibitore u korteks kao znak za stop kada svjesno odlučimo otjerati negativne misli. S druge strane, kod ljudi kojima je dijagnosticiran neki od navedenih psihičkih poremećaja, hipokampus ne pošalje znak za stop, pa osobu preplave negativne misli i osjećaji.
Iako otkriće predstavlja novi put za pronalazak novih pristupa u liječenju, autori u zaključku napominju da se istraživanje bazira na praćenju mentalnih aktivnosti kod zdravih ljudi. Samim time, ne mogu dokazati da će GABA iz hipokampusa biti jednako djelotvorna u potiskivanju 'kompleksnih i traumatičnih sadržaja'.