Steve Jobs bio je, i vjerojatno će dugo to i ostati, najprepoznatljivije ime na svijetu kada su moderne tehnologije u pitanju. Iako se njegovo ime veže prvenstveno u Apple, tvrtku koju je osnovao sa Steveom Wozniakom 1976. godine i koja je zaslužna za razvoj nekih od najinovativnijih računalnih proizvoda namijenjenih za široku komercijalnu upotrebu, Jobsovo ime se veže za još jedan važan projekt u IT industriji - NeXT.
Naime, nakon uspjeha Macintosha, Steve Jobs je 1985. godine istjeran iz uprave Applea, na čijem je čelu tada bio John Sculley, bivši predsjednik uprave Pepsi Cole. Napustio je tvrtku koju je osnovao i s nekoliko suradnika iz Applea pokrenuo NeXT, računalnu kompaniju specijaliziranu za razvoj naprednih računala namijenjenih za korištenje u obrazovanju, znanosti i biznisu.
Kocka je predstavljena na današnji dan, prije trideset godina, 12. listopada 1988. godine u San Franciscu.
NeXT je bila radna stanica visokih performansi, koju su Jobsovi suradnici razvijali, proizvodili i prodavali. Baziran na Unixu, imao je NeXTSTEP operativni sustav, a dolazio je u kućištu dimenzija 30x30x30 cm, zbog čega su ga prozvali Kocka.
U Kocku su ugrađivali 25MHz Motorolin procesor te 8 MB RAM-a, koji se mogao proširiti do 64 MB, imao je 250 MB magneto-optički disk i klasični hard disk kao opciju, a imao je 17-inčni crno bijeli ekran.
Temelj za prvi web server i prvi pretraživač weba
Moćno računalo stajalo je oko 6500 dolara, i uglavnom su ga kupovala sveučilišta, financijske institucije i državne agencije. Iako je prodano svega 50.000 komada, inovativni NeXTSTEP operativni sustav i developersko okruženje postalo je vrlo utjecajno.
Manji NeXT Station 1990. godine, a iste godine izašao je i NextCube i prodavali su se po cijeni od 10.000 dolara.
NeXT računalo i njegove alate koristili su Tim Berners-Lee i Robert Cailliau na CERN-u na kojem su napravili softver za prvi web server (CERN httpd), a na njemu su napisali i softver za WorldWideWeb, koji je bio prvi pretraživač weba. Softver su kasnije preimenovali u Nexus kako ne bi bilo zabune sa samim World Wide Webom.
Osim toga, na NeXT mašinama razvijene su neke od legendarnih megapopularnih videoigri, primjerice Doom, Doom II i Quake.
NeXT je kasnije postao softverska tvrtka, da bi ga 1997. godine kupio Apple, a NeXTSTEP platforma je kasnije postala temelj Mac OS X operativnog sustava.
Krajem 80-tih, Apple je već bio pod ozbiljnim pritiskom konkurencije - Amiga i Atari, ali i IBM-ovih PC računala s Windows 3.0 počela su se prodavati bolje od svih troje navedenih. Apple je početkom 90-tih zapao u ozbiljnu krizu. Tijekom 1995. donijeli su odluku da će početi davati licence za Mac OS i Macintosh ROM proizvođačima koji su radili klonove Macintosha. Iako im je zahvaljujući tom potezu tržišni udio narastao na 10 posto, ni to nije moglo riješiti elementarni problem kompanije.
Nedostatak vizije za daljnji razvoj Applea postao je gorući problem. Krajem 1996. godine kupili su kompaniju svojeg osnivača, Jobsov NeXT, zajedno s NeXT operativnim sustavom, koji je postao baza za Mac OS X operativni sustav. I to je vjerojatno bila najbolja odluka koju su u dugo vremena donijeli. Već 1997. godine na mjesto izvršnog direktora vratio se Steve Jobs i odmah ukinuo eru kloniranja Macintosha. Iako im je tim potezom tržišni udio s 10 posto odmah pao na 3 posto, Jobs se oko toga nije previše uzrujavao. Nije ga zanimalo kloniranje, imao je druge planove.
To je ujedno označilo veliki povratak šefa - Steve Jobs proveo je temeljito restrukturiranje kompanije i linije Appleovih proizvoda. Iste godine lansiran je Apple Store, a prvi važniji hardverski projekt bio je iMac. Njegov je uspjeh omogućio kompaniji vrijeme za restrukturiranje i rad na razvoju proizvoda poput iBooka, iPoda, i na koncu iPhonea te povratak Applea na sam vrh.
POGLEDAJTE VIDEO: