Više od milijarde ljudi, gotovo trećina cijelog svijeta, jedva je iščekivala slijetanje na Mjesec nakon što je objavljeno kako je misija Apollo 11 19. srpnja 1969. konačno ušla u Mjesečevu orbitu.
Dva i pol dana prošlo je od odbrojavanja za lansiranje najveće, najteže i najsnažnije rakete Saturn V koja ih je odvela na put u nepoznato. Tijekom tog vremena uvježbavali su svoje zadatke, simulirali ih, ponavljali sve protokole i zaduženja koja ih iščekuju.
Osjećaje njihove tada nitko nije mogao znati, nisu ih dijelili s kontrolom misije u Houstonu, ali se sigurno može reći da je cijela kontrola 'sjedila na iglama'.
Bilo je to zbog svih opasnosti koje još prijete astronautima, ali i zbog toga što je SSSR zaprijetio da će prestići SAD u utrci do Mjeseca.
Da, SAD je uspio prvi poslati ljude do Mjeseca, ali SSSR je, u praktički isto vrijeme kada je Apollo 11 krenuo na put, poslao svoju letjelicu bez posade Luna-15 da prva pokupi uzorke s Mjeseca i vrati ih na Zemlju.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Prije svega misija na Mjesec je bila isključivo politička, pokazati Sovjetskom savezu da su SAD bolji od njih. Naime do tada manje-više sve svemirske misije bile su u inicijativi SSSR-a. Prvi satelit Sputnjik a zatim Gagarin imali su izuzetno veliki utjecaj na stanovništvo SAD, osjećaj inferiornosti u odnosu na režim kojim su bili negativno nastrojeni. Ta dva su događaja bili preokret u odnosu prema obrazovanju u SAD koje nije bilo usmjereno prema tehničkim znanostima. Upravo projektom Apollo trebalo se pokazati da nisu samo dostigli u inicijativi SSSR već da su ga i prestigli. Novac nije bio u pitanju - objašnjava nam Slobodan Bosanac s Instituta Ruđer Bošković i predsjednik Jadranske aero-svemirske asocijacije.
Upravo zato SAD nije mogao dopustiti da ih SSSR prestigne i ranije donese uzorke na Zemlju.
Josip Kotnik, stručnjak za astronautiku iz Hrvatske koji je radio na misiji Apollo 11, tada je za Večernji list napisao kako su u NASA-i ipak odlučili malo ubrzati stvari kako bi ipak oni bili prvi u utrci do Mjeseca i nazad.
a
Pretpostavljalo se tada i da su Sovjeti letjelicu poslali isključivo kako bi špijunirala i snimila astronaute. Ponajviše zbog toga što je Luna promijenila putanju na visini od 20 kilometara iznad Mjesečeve površine kako bi taman bila nad područjem spuštanja Apolla u trenutku kada astronauti budu izašli iz modula.
Međutim, Armstrong i Aldrin su ranije izašli na površinu.
- Raniji izlazak na površinu Mjeseca omogućio je Armstrongu i Aldrinu nesmetan i nekontroliran rad jer je Luna 15 tada bila odsutna, odnosno u najgorem slučaju veoma joj je skraćeno vrijeme za mogući nadzor. Armstrong i Aldrin ispunili su tako svoj zadatak bez nadzora automatskog konkurenta - komentirao je tada Kotnik.
Osim što su u NASA-i bili zabrinuti da će Luna, ili pokupiti uzorke ranije, ili nadzirati njihov rad, bili su jednako zabrinuti i jer je Luna-15 mogla biti izuzetno opasna po njihove astronaute.
Kotnik je tada pisao kako su inženjeri u NASA-i htjeli poslati zahtjev SSSR-u da prekine let Lune-15. Kotnik je tada mogao djelovati kao posrednik između SSSR-a i SAD-a jer je i sam surađivao i s jednima i s drugima.
- Otac si je bio jako dobar i s američkim astronautima i s ruskima. Poznavao je i Gagarina, često je ruske astronaute dovodio na odmor u Hrvatsku. Često je i komunicirao i bio posrednik između dvije strane, pogotovo u Jugoslaviji. Bio je zaslužan i za određene suradnje u svemirskim misijama SAD-a i SSSR-a - priča nam sin Josipa Kotnika, Zoran.
Kotnik, kao i ostali inženjeri, bio je zabrinut zbog nekoliko stvari. Prvenstveno zbog toga jer su radijski uređaji letjelica misije Apollo 11 i Lune-15 radili na istoj frekvenciji, a to je moglo unijeti zabunu jer bi se signali mogli početi miješati. To je bilo posebno rizično zbog poteškoća u automatskom upravljanju.
Također, orbitalna putanja Apolla 11 i Lune-15 bila je slična.
- To može utjecati na sigurnost leta zbog utjecaja tzv. neusklađenosti impulsne tehnike. Postoji, naime, problem upadanja u gravitacijske kaverne (šupljine op. a.) kojom prilikom astronaut mora biti savršeno koncentriran kako bi ručno mogao izvući modul iz preturbacija koje nastaju. Takve kaverne mogu biti široke i po 20 kilometara - komentirao je tada Kotnik.
Međutim, Sovjeti nikada nisu htjeli odustati od svoje misije, iako su često, putem svojih medija, slali poruke podrške NASA-i. Njihova letjelica Luna-15 stigla je do Mjeseca.
Informacije o njoj, pisao je tada Kotnik, bile su šture. Sovjeti su vrlo malo toga o njoj govorili. Objavili su tek da se Luna-15 spustila na Mjesec ubrzo nakon što je Apollo 11 napustio Mjesec. Priznali su time poraz jer Luna-15 više nije imala šanse prikupiti uzorke i vratiti ih na Zemlju prije trojice astronauta u misiji Apollo 11.
Ono što su Sovjeti prešutjeli, a otkrilo se tek kasnije, jest da se Luna-15 spustila izuzetno brzo na površinu. Točnije, razbila se o Mjesec,
POGLEDAJTE VIDEO Lvl8.-a, NOVOG GAMING YOUTUBE KANALA: