Na pitanje što ga je privuklo poslu u kutinski Agrivi, Zlatko Kiš (29) na prvu odgovara - lokalpatriotizam.

Zlatko je iz Kutine, gdje je i nastao Agrivi, aplikacija za efikasniju poljoprivrednu proizvodnju koju je pokrenuo Matija Žulj. Od ožujka je u Agriviju, na poziciji Quality Assurance inženjera. Završio je zagrebački FER i odradio je plaćenu studentsku praksu u Krakovu u Poljskoj. Nakon završetka studija, dvije je godine radio u CROZ-u, a zatim preko tri godine u InfoBipu.

- Agrivi sam pratio duže vrijeme, no nije bilo pozicije koja bi odgovarala mojim željama. Jednu večer nazvao me naš financijski direktor Mate Knezović, kojeg znam još od vrtića, te me obavijestio da se u Agriviju otvorila pozicija koja odgovara mom profilu - kaže Zlatko i dodaje da je u razgovorima s direktorima imao priliku predstaviti što zna i želi.

- Za vrijeme testiranja imao sam i netehnički zadatak za riješiti, ali i dosta zahtjevan tehnički gdje sam se služio sa svojim znanjem i stečenim iskustvom - objašnjava. Kaže da mu je prelazak iz velike kompanije u startup prošao prilično jednostavno, no napominje da to jesu dva različita tipa rada.

- Shvatio sam da mi više odgovara raditi u dinamičnoj poslovnoj atmosferi bez velike organizacijske strukture u kojoj svi znaju tko što radi - ističe. Na pitanje koje su kvalitete prevladale da baš on dobije posao, jednostavno odgovara - iskrenost i otvorenost i to što je vedar i optimističan.

- Naravno, pokazao sam da znam i programirati te da volim i mogu raditi u timskom okruženju - zaključuje.

Rade na umjetnoj inteligenciji za poljoprivredu

Agrivi i zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva s Ministarstvom gospodarstva su potpisali sporazum o dodjeli 6,35 milijuna kuna za razvoj Agrivi SMART samoučećeg sustava koji će uz pomoć umjetne inteligencije poljoprivrednicima savjetovati koje agronomske prakse koristiti za postizanje optimalnih prinosa. 

Kako kažu iz Agrivija, cilj projekta je razviti jedinstveni samoučeći algoritam za upravljanje procesom uzgoja voća, povrća i žitarica, pri čemu je u projektu kao testna kultura odabran krumpir. Ideja je da algoritam analizira podatke s polja u stvarnom vremenu (mikroklimatske uvjete, stanje tla, stanje biljaka) i uparivanjem s korištenim poljoprivrednim praksama većeg broj poljoprivrednika uči koje agronomske prakse dovode do viših prinosa i nižih troškova proizvodnje. Kroz vrijeme, algoritam će identificirati koje prakse je potrebno primijeniti ovisno o uvjetima na poljima i stanju biljaka, te će moći te prakse automatski preporučiti poljoprivrednicima. Fokus u razvoju algoritma će biti na optimizaciju količina, načina i vremena primjene gnojiva, zaštitnih sredstava i navodnjavanja. Istraživanje i razvoj projekta trebali bi trajati tri godine, a ukupna vrijednost je 8,48 milijuna kuna, dok se 6,35 milijuna odnosi na bespovratna sredstva.