Radovi na gradilištu Jelušićevih su u zimskom zastoju. Prekinuti su u fazi izgradnje Ytong zidova na prvom katu. Naime, početkom prosinca u Zagrebu je naglo zahladilo, palo je 40 cm snijega, pa su se zidari morali povući.
Da li građevinski radovi zimi nužno moraju biti prekinuti, u kojim uvjetima i kako se priprema gradilište za zimu?
Niske temperature i zimske oborine ne moraju uvijek biti razlog za zaustavljanje radova. Današnja tehnologija omogućuje i ono što je prije bilo teško zamislivo. Od šatora s grijačima kojima se prekrivaju gradilišta i koji štite od oborina i niskih temperatura, do aditiva koji se dodaju betonima i mortovima da mogu vezati i u uvjetima smrzavanja. Međutim, to se primjenjuje uglavnom na većim gradilištima, kod kojih je presudna brzina gradnje i fiksni rokovi završetka. Tada je moguće zimi ne zaustavljati radove, ali sve to ima i svoju cijenu, i nije uobičajeno kod izgradnje obiteljskih kuća. Zimske betonaže masivnijih arm. bet. profila (npr. temeljne stope) moguće su čak i bez aditiva, uz propisno njegovanje betona, s obzirom da beton tijekom svoje monolitizacije razvija povišenu temperaturu.
Snijeg na gradilištu Jelušićevih
S obzirom na to da se na gradilištu Jelušićevih završilo s glavnim betoniranjima, te da smo u fazi zidarskih radova, prekid je bio nužan. Prema uputama tvrtke Ytong, zidanje tankoslojnim mortom nije dozvoljeno na temperaturama nižim od +5 st. C. Treba postaviti termometar na gradilište i voditi računa o dužini vezanja morta. Naime, temperature zimi tijekom dana mogu biti odgovarajuće za zidanje, ali one podvečer i tijekom noći mogu brzo pasti ispod nule, što može rezultirati smrzavanjem tankoslojnog morta. Treba voditi računa da je pri nižim temperaturama brzina vezivanja morta usporena i može potrajati čak i do 8 -10 sati. U Ytong tankoslojni mort ne preporučuje se dodavati nikakva sredstva protiv smrzavanja.
Zidanje na niskim temperaturama
Zidanje je precizan posao s rukama, pa je i zidarima znatno otežan i usporen rad na nižim temperaturama, pa se zidarski radovi u pravilu zimi i zbog toga - prekidaju. Nezavršeni zidovi u tim uvjetima trebali bi se zaštititi (folijom) od prekomjernog močenja kišom ili snijegom, no to se u praksi rijetko viđa. Kod nezaštićenih zidova od šuplje blok opeke, oborine se slijevaju kroz šupljine u blokovima i natapaju cijelu visinu zidova. Nakon toga opeka kapilarno usisava i zadržava vlagu, koja se potom vrlo dugo suši.
Prednost Ytong porobetona u takvim uvjetima je u tome što nema vertikalne šupljine. Materijal ima pore – mikro šupljine po dubini cijele svoje strukture, i nema sposobnost kapilarnog zadržavanja vlage. Ako pokisne, voda prodre svega 3,5 cm od površine u dubinu materijala, a nakon prestanka oborina, vrlo se brzo osuši, zbog brojnih pora na površini blokova. Laboratorijska ispitivanja u Njemačkoj, pokazala su da Ytong podnosi najmanje 40 uzastopnih ciklusa smrzavanja i odmrzavanja, bez ikakvih značajnijih oštećenja. U ekstremnijim slučajevima moguća su eventualna manja površinska ljuskanja materijala, koja se lako odstranjuju četkom i koja nemaju nikakav negativan utjecaj na kvalitetu materijala i nastavak gradnje.
Nakon završetka zidanja konstrukcije, svi zidovi zidani različitim materijalima, pa tako i Ytong zidovi moraju se zaštititi sa završnim obradama, tj. gletovima ili žbukama. Ako investitor nije u mogućnosti odmah izvesti fasadu, Ytong zidovi mogu ostati nezaštićeni i više godina. Važno je samo da su sve fuge između blokova propisno popunjene, kako kroz njih ne bi prodirala voda. Također se preporučuje premazati blokove nekom od građevinskih impregnacija, koja će spriječiti značajnija močenja fasade, i pospješiti prionjivost fasade na površinu zidova.
Ako imate pitanja ili nedoumica o izdrživosti Ytong materijala ili o betoniranju u zimskim uvjetima pitajte to direktno naše stručnjake. Ispred Ytonga vam na raspolaganju stoji gospodin Ranko Novak, dipl.ing.arh., a ispred poduzeća Holcim gospodin Sandro Vlačić, dipl. ing. građ. Iskoristite priliku i pitajte ih odmah ovdje.