Savjet za zelenu gradnju će u sklopu «Better Building Brunch» ovog puta ugostiti Paula Vandorena, veleposlanika i šefa delegacije EU u Hrvatskoj koji će prezentirati konačni izvještaj vezan za pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji te se osvrnuti na potporu europske zajednice za razvoj našeg društva, a posebno zelene ekonomije. Ususret ovom gostovanju razgovarali smo s Vedranom Likan, predsjednicom Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj.
Bitno je krenuti od vlastite svijesti, Vedrana Likan
Što je zelena gradnja?
Zelena gradnja može se definirati kao cjeloviti pristup u osmišljavanju, izvedbi i korištenju građevina. Pritom se mora voditi računa o 4 bitna aspekta: minimalni negativni otisak, briga za korisnike, ekonomska isplativost i kulturološko očuvanje nasljeđa.
Postoji li više ili manje zelena gradnja?
Rekla bih da da. Bitno je krenuti od vlastite svijesti, da svatko učini koliko je to moguće u prostoru koji sada koristi ne bi li svoj otisak učinio što manje negativnim. Ako gledamo međunarodne standarde, postoji kategorizacija zelene gradnje, ona se kreće od brončane do platinaste, odnosno od jako zelene do manje zelene. Ono što je važno napomenuti jest da se u razvijenijim zemljama zgrade certificiraju prema stupnju energetske učinkovitosti i prema tome koliko uvažavaju ekološke principe.
Ostale članke o gradnji Niskoenergetske kuće pročitajte ovdje.
Je li zelena gradnja trend kojemu će se i Hrvatska morati pokoriti?
Volim reći da zelena gradnja nije trend. Već duži niz godina kompanije koje imaju društveno odgovorno poslovanje, vode računa o vlastitoj potrošnji i negativnom otisku, kako prema korisnicima njihovih objekata kao i prema prirodi. Zelena gradnja jest svojevrsna posljedica tog novog, osvještenog ponašanja potaknuto od korporacija. U Hrvatskoj tradicijski u arhitekturi i u načinu korištenja prirodnih resursa naginjemo očuvanju prirode i brizi za okoliš. Kao dio europskog tržišta tendencija hrvatskog poslovanja ide u smjeru zelene gradnje.
Je li zelena gradnja interes pojedinih entuzijasta ili korporacija?
Idividualci su najveći pokretači na našem tržištu. Kroz Savjet za zelenu gradnju imali smo sreću upoznati prve graditelje slamnatih, solarnih, zemljanih te raznih vrsta samoodrživih kuća. Želimo pomoći pojedinim investitorima, kao i velikim investitorima koji grade poslovne zgrade, shoping centre, hotele, te da zajedno pokušamo utjecati na formiranje zakona. U Hrvatskoj je na pomolu izrada novog zakona kojim će se redefinirati građevinski materijali. Time bi razni prirodni materijali bili priznati i prepoznati kao legitimni materijal za gradnju i korištenje.
Tendencija hrvatskog poslovanja ide u smjeru zelene gradnje, Vedrana Likan
Kako Vi vidite utjecaj krize na tržište nekretnina?
Čitava ova gospodarska kriza ima i svoje pozitivne posljedice, jer korisnici privatnih i poslovnih objekata razmišljaju koliko troše. Sve više zakupaca stambenih i poslovnih prostora želi manje troškove održavanja. To je razlog zašto u Hrvatskoj još uvijek najveći interes za zelenu gradnju pokazuju veliki investitori, kao trgovački centri, hoteli, poslovne zgrade. Drugi razlog zašto strani investitori vode računa o energetskom certifikatu je cijena koju njihovi objekti postižu u trenutu prodaje. Konkretno, kroz investicijsku prodaju investitor postiže 6% višu cijenu.
Redovito pratite projekt Niskoenergetska kuća A-Ž powered by YTONG na specijaliziranoj stranici 24sata.hr/niskoenergetska-kuca, kroz nedjeljne reportaže u novinama 24sata i svake nedjelje u 13:30 sati na 24sata TV. Svaki tjedan donosimo svježe informacije s gradilišta i aktualne teme iz područja energetske učinkovitosti i gradnje.