Najveći Saturnov mjesec ima jezera, planine i dine, a njegova je površina izbrazdana mnogim istim silama koje su oblikovale Zemlju, objavili su znanstvenici.
Skupina predvođena Rosaly Lopes s Kalifornijskog tehnološkog instituta (Caltech) kazala je da je Titanova vidljiva vanjština "jedna od geološki najraznolikijih u Sunčevu sustavu".
- Unatoč razlici u materijalima, temperaturama i gravitacijskim poljima između Zemlje i Titana, mnoga obilježja njihovih površina slična su i mogu se interpretirati kao proizvod istih geoloških procesa - objavili su znanstvenici u časopisu Nature Astronomy.
Koristeći se radarom i podacima što ih je prikupila sonda Cassini, koja se srušila na Saturn 2017. nakon dvadesetogodišnje misije oko njega, znanstvenici su uspjeli popuniti mnoge praznine u mapiranju Titana, udaljenog nekih 1,2 milijarde kilometara od Zemlje.
Titanove dine i jezera relativno su mladog postanka, dok se planinski dio čini stariji, kažu znanstvenici.
Titanova površina oblikovana je akumulacijom i erozijom sedimenata i pokazuje "jasne latitudalne varijante, s dinama na ekvatoru, visoravnima na srednjim zemljopisnim širinama i jezerima na polovima".
Područja oko ekvatora su aridna, a oko polova je vlažnije.
Kao u slučaju Zemlje, Titanova površina izbrazdana je kraterima, erozijom, kretanjem tektonskih ploča i moguće vulkanskim aktivnostima.
Titan je, osim Zemlje, "jedino poznato nebesko tijelo s tekućim površinama", kazala je znanstvenica Alice Le Gall, članica skupine znanstvenika.
Pojasnila je da se metan na iznimno niskim temperaturama javlja u tri stanja, krutom, tekućem i plinovitom i na Titanu čini ciklus kakav je na Zemlji sličan kiši koja stvara rijeke i jezera te potom isparava kako bi ponovno oblikovala oblake.