Javlja nam se mnogo petnaestogodišnjaka i šesnaestogodišnjaka koji se žale na anksioznost zbog povratka u školu. Teško im padaju stroga pravila, dugotrajno nošenje maski ali i neizvjesnost, kažu nam u Sindikatu hrvatskih učitelja.
I maske postaju sve besmislenije, kažu nam srednjoškolci s kojima smo razgovarali. Iako su ih u ova tri tjedna neke županije ukinule, u većini osnovnih i srednjih škola ova je odredba na snazi. Epidemiolozi i Služba školske medicine ističu kako su maske i dalje najsigurnija preventiva za zaštitu od koronavirusa.
- Pod satom ih imamo svi, a onda ih preko odmora svi skinu. Nitko ne pazi jesmo li preblizu. Neki ih ne žele nositi ni pod satom, ne slušaju nastavnike ako ih upozore - kaže nam učenik drugo razreda jedne zagrebačke tehničke škole. Bune se i roditelji, osnovane su i Facebook grupe koje navode članove da ravnateljima škola šalju mailove u kojima traže da se njihovoj djeci dopusti nenošenje maski, prijete da djecu neće slati na nastavu, itd. Neki su i prilično agresivni, a žale se i nastavnici koji satima predaju pod maskama. Sve više razreda završava i u samoizolaciji.
Svi su se pribojavali upravo ovakve situacije nakon izdavanja Uputa o epidemiološkim mjerama u odgojno-obrazovnim ustanovama HZJZ-a, a potom i preporuka Ministarstva znanosti i obrazovanja. Škole nemaju iste uvjete, nemaju sve ni dovoljno zaposlenih, financija, različite su veličinom, brojem učenika, obrazovnim zahtjevima...
Brinu ih 'rupe u znanju'
Pa ipak, jako je važno osigurati da se i učenici i nastavnici, ali i roditelji osjećaju čim sigurnije i ugodnije tijekom nastavne godine, ističe Eli Pijaca-Plavšić, autorica priručnika "Vodič za sretan povratak u školu", objavljenog u srpnju u izdanju Foruma za slobodu odgoja.
- Mnoga djeca se u školu vraćaju s određenim brigama koje su najčešće vezane uz gubitak rutine i strukture, osjećaja da imaju ‘rupe u znanju’, anksioznost i stres oko povratka u školske klupe i ‘resocijalizaciju’, strah oko širenja virusa i brige za svoje najbliže - kaže Pijaca-Plavšić, te nastavlja kako je zato važno da se vrate u školu. Uloga škole je, ističe ona, da djeci pruži osjećaj sigurnosti, rutine i brige za njihovo mentalno zdravlje.
UNICEF: Bez škole su izloženi nasilju
Koliko god svi bili zabrinuti, podaci UNESCO-a o zatvaranju škola pokazuju kako to nije najbolji put. Izostanak boravka u školi djecu lišava osnovnih usluga koje pruža škola, poput imunizacije, prehrane, mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške učenicima.
Velika je vjerojatnost i povećanja nasilja te maloljetničkih trudnoća. Priručnik je nastao kako bi se odgovorilo na ova pitanja, a ne samo nao ona vezana uz epidemiološke mjere.
- Smatrali smo kako je potrebno prosvjetnim djelatnicima pružiti podršku i potaknuti ih da osmisle što će poduzeti kako bi se učenici u školu vratili i imali osjećaj da su se vratili negdje gdje pripadaju, kako će svi u sustavu imati razumijevanja za to što su dugo izbivali iz škole, kako će im trebati određena podrška u nadoknadi gradiva, ali i obnavljanju socijalnih veza u razredu i školi. Materijal je jako dobro prihvaćen - ističe Eli Pijaca Plavšić.
I roditelje treba saslušati
- Uloga škole je da bude transparentna i da otvoreno komunicira s roditeljima, da im pruži priliku da i oni izraze svoje zabrinutosti te da više nego inače svi osvijeste koliko je u ovakvim izvanrednim situacijama važna suradnja. Svima će trebati više strpljenja, tolerancije i solidarnosti - dodaje autorica priručnika.
'Ovo je prilika da konačno riješimo pitanje vjeronauka u školama'
Kako navodi, nekoliko istraživanja u Hrvatskoj tijekom online nastave upozorila su na visoku razinu stresa kod učenika s izraženim simptomima iscrpljenosti, tjeskobe, zabrinutosti, utučenosti, uplašenosti, usamljenosti i bespomoćnosti. No prema podacima Foruma, unatoč doista izvanrednim okolnostima prva tri tjedna su prošla dosta dobro.
- Naravno, mnogi se žale na nošenje maski, teško disanje i nedostatka zraka, mnogim učenicima je teško boraviti cijeli dan u jednoj prostoriji i nemati priliku za izlazak iz učionice, promjene u rasporedu i blok satovi također su nešto na što se svi trebaju naviknuti no generalni dojam je da su se škole dobro snašle i da su spremne na sve promjene uvjeta i okolnosti. Dobro je da je školama pružena autonomnost u donošenju odluka oko modela rada. Ono što je dobrim dijelom obilježilo prva 2 tjedna nastave je pitanje položaja vjeronauka kao izbornog predmeta i odluke nekih škola da učenici koji ne pohađaju vjeronauk sjede u razredu na što su se pobunili mnogi roditelji. Ovo je prilika da konačno riješimo pitanje vjeronauka i njegovog položaja u rasporedu i neravnopravnosti s drugim izbornim predmetima, a Ministartvo je dužno pronaći rješenje za ovaj problem - pojašnjava naša sugovornica.
- Pedagoški i psihološki za djecu je najbolje da idu u školu i o tome nema spora. Većina zemalja odlučila se da nova nastavna godina započne s nastavom uživo pa tako i Hrvatska. Emocionalne poteškoće učenika razmatrale su se u kontekstu stresa vezanog uz socijalnu izolaciju, zatvaranje škola i online nastavu. Po mojem sudu, svima je u interesu da se škola što dulje održava uživo i mislim da jednostavno moramo prihvatiti neke mjere kojima štitimo zdravlje i sebe i drugih. I da si povremeno kažemo - sve ce to proći - zaključuje Eli Pijaca-Plavšić.