U selu Fintry u Škotskoj stanovnici su, umjesto bojkota gradnje vjetroelektrane na brežuljku ponad sela, tražili investitora da u projekt uključi dodatnu vjetro-turbinu i ponudi je stanovnicima sela na otkup. Tako su osigurali izvor prihoda za svoju zajednicu i već u prvoj godini ostvarili 140.000 funti dobiti (preko milijun kuna). Sredstva su iskoristili za lokalne projekte energetske učinkovitosti, a više od 300 domaćinstava postavilo je toplinsku izolaciju na svoje kuće. Nakon otplate kredita za kupnju turbine, novac od prodaje električne energije će se nastaviti ulagati u razvoj lokalne zajednice i povećanje energetske efikasnosti.

U Danskoj su energetske zadruge već dio tradicije. Koncept se razvio uslijed naftne krize 1970-tih, a dodatno osnažio u proteklih 15-tak godina s razvojem obnovljivih izvora energije. Također, danas je u Njemačkoj više od 50% svih obnovljivih izvora energije u vlasništvu građana i energetskih zadruga, dok je svega 6% u vlasništvu velikih energetskih tvrtki koje su donedavno imale monopol na proizvodnju električne energije.

Korist od energetskih zadruga ostaje lokalnoj zajednici

Premda svaki kupac električne energije u Hrvatskoj kroz svoje račune plaća i posebnu naknadu za poticanje obnovljivih izvora energije, te poticaje u pravilu iskoriste veliki investitori dok građani nemaju nikakve koristi od plaćene naknade.

Suprotno tome, kroz energetske zadruge građani upravljaju uloženim sredstvima u energetske projekte i sami odlučuju o prioritetima za njihovu zajednicu. Projekti pri tome ne rješavaju samo ekonomske, već i društvene i ekološke probleme zajednice, kao što je stvaranje novih radnih mjesta ili poboljšanje kvalitete zraka (npr. zamjenom grijanja na lož ulje grijanjem na lokalno prikupljenu biomasu).

Razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj

U Hrvatskoj energetske zadruge tek čine svoje prve korake. Među 10-tak pionirskih nalazi se energetska zadruga Otok Krk čiji je cilj ostvariti energetsku neovisnost otoka Krka. Članovi zadruge su zajedničkim nastupom uspjeli dobiti 40% povoljniju cijenu solarne opreme te spustiti cijenu projektne dokumentacije za čak tri puta. Osim realizirane sunčane elektrane snage 137 kW, u planu je Energetski edukativni centar, izgradnja vjetroelektrane 36 MW, elektrana na bioplin, kogeneracija na biomasu.

Prva energetski neovisna škola Ostrog u Kaštel Lukšiću rezultat je truda energetske zadruge Kaštela.

Braniteljska zadruga Kapela je ujedno i energetska zadruga čiji članovi pretvaraju šumski otpad u energent – drvnu sječku, a planiraju i proizvodnju peleta.

Zelena energetska zadruga (ZEZ) u suradnji sa Zadrugom za etično financiranje razvija i prvu zadrugu koja će svoje članove opskrbljivati zelenom električnom energijom. Aktualni projekti usmjereni su na zelenu energiju u kampovima, apartmanima i OPG-ovima te biomasu u sklopu europskog projekta Biomasud. ZEZ podupire razvoj drugih energetskih zadruga, izrađuje dokumentaciju i studije za nove projekte zelene energije i priprema projekte za financiranje iz EU fondova.