Svakoga dana, stanovnici Kopenhagena na biciklima prijeđu nevjerojatnih 1.3 milijuna kilometara, što je jednako svakodnevnom obilasku cijelog svijeta. Trideset puta. Kopenhagen je grad u kojem, unazad nekoliko godina, broj bicikala u središtu grada premašuje broj automobila. Glavni grad Danske je na bicikliranju izgradio svoj identitet i vlastitim primjerom dokazao da je itekako moguće smanjiti ovisnost stanovnika o automobilima, ali ne stihijski, već uz dobar i promišljen plan.

Upravo o biciklističkom urbanizmu i izvrsnom primjeru Kopenhagena, govorit će urbanist i danski političar Morten Kabell na nadolazećoj konferenciji New Link, koja će se održati 4. listopada u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Tu jedinstvenu konferenciju već treću godinu zaredom organizira Njuškalo, najveća domaćadigitalna kompanija s jednim od najsnažnijih brandova na hrvatskom tržištu prema Brand Equity istraživanju, a ujedno i marketplace s najviše nekretnina na svojoj platformi.

Kabell će u Zagrebu održati prezentaciju pod nazivom Biciklistički urbanizam – prijevoz za gradove današnjice i budućnosti. Fokusirat će se na gradske ulice koje su tisućama godina bile demokratski centar grada, sve dok ih nisu oteli automobili. Na sreću, kako će taj govornik naglasiti tijekom svog izlaganja, ulice se ponovno vraćaju građanima. Morten će predstaviti planirani biciklistički urbanizam kao ključni dio u nastojanju stvaranja gradova ugodnih za život i po mjeri čovjeka. Upravo je planiranim biciklističkim urbanizmom Kopenhagen učinio bicikle glavnim prijevoznim sredstvom i time postavio primjer za ostale svjetske gradove. Iako se mnogim gradovima postignuće Kopnhagena čini kao nedostižan san, Morten Kabell će u Zagrebu izložiti načine na kojima bi im se on mogao činiti itekako vjerojatnim.

Kabell je pristalica biciklizma, zelenog transporta i gradova koji uveličavaju život. U godinama kada se bavio političkim aktivnostima poboljšao je Kopenhagen krenuvši prema modelu mobilnosti koji je manje ovisan o automobilima, a posljednjih godina također diljem svijeta širi znanje o održivim i elastičnim gradovima. Za vrijeme njegovog političkog mandata, mediji su s oduševljenjem pisali o tome kako „čak i gradski čelnik dolazi na posao biciklom“, samo kako bi pomogao u smanjenu gužve u gradu i onečišćenja zraka.

- Da se razumijemo, građani Kopenhagena su jednako lijeni kao i stanovnici bilo kojeg drugog grada na svijetu. Dobrom infrastrukturom omogućili smo im bržu i jednostavniju vožnju do posla, zbog čega su u velikom broju prihvatili bicikliranje kao najbolju opciju kretanja gradom - izjavio je jednom prilikom Kabell. Ipak, prelasku grada na masovno bicikliranje pomogla je i „eco – friendly“ svijest Danaca koja je, kako mnogi smatraju, toliko samorazumljiva, da se čini da je dio njihovog DNA. Pod „dobrom infrastrukturom“ Kabell je mislio na ceste po kojima su nekoć vozili automobili, a koje su tijekom godina prenamijenjene u ceste isključivo za bicikle. Kopenhagen je time dobio gotovo 400 kilometara biciklističkih staza.

Taj je urbanist svojevremeno naglašavao da gradovima nije opcija niti im je u interesu potpuno ukidanje automobilskog prijevoza. Zato je Kopenhagen proširio podzemnu željeznicu, koja je još 2008. godine proglašena najboljom na svijetu te investirao u biciklističku infrastrukturu. Na taj je način svojim stanovnicima ponudio više alternativnih opcija i postepeno značajno smanjio prostor automobilima. Želja Kopenhagena je da do 2025. godine postane ugljično neutralan grad, a svim dosad poduzetim mjerama, učinili su mnogo da se približe tom cilju.

Osim tog predavanja o filozofiji održivog načina života, New Link konferencija prvi put u Hrvatsku donosi i primjere najboljih praksi iz SAD-a, s predstavnicima iz Corcoran Grupe, lidera na tržištu nekretnina u New Yorku. Također, novost je i osvrt na turizam u kontekstu nekretninskog tržišta kroz predavanje Marka Dabrovića, arhitekta iz 3LHD studija, a Damjan Geber iz domaće agencije Brigada objasnit će kako percepcija i imidž kvarta utječu na cijenu nekretnine. Na Njuškalovoj će konferenciji još biti riječi i o manje poznatim faktorima koji utječu na potražnju za nekretninama, kao što su potrebe novih generacija koje se razlikuju od poznatih obrazaca u trgovini nekretninama.