Pet je godina prošlo od velikog prosvjeda “Hrvatska može bolje” na kojem je 50.000 ljudi tražilo bolje obrazovanje i budućnost za svoju djecu, a kojeg je organizirala GOOD inicijativa. U svom priopćenju navode da je 1. lipnja 2016. godine, a potom i godinu dana kasnije, tisuće ljudi su izašle na ulice Zagreba i 19 drugih gradova kako bi iskazale svoj bunt i nezadovoljstvo političkim pritiscima koji su doveli do stopiranja provedbe kurikularne reforme.
Poručili su da je obrazovanje, koje se nastojalo osigurati kurikularnom reformom i reformom obrazovnog sustava u cijelosti, garancija bolje, ljepše i pravednije budućnosti i da Hrvatska može i mora bolje.
- No, vrijeme je prošlo, izmijenilo se četiri ministra obrazovanja, a stvarna reforma obrazovanja u Hrvatskoj nije se dogodila. U pet godina, umjesto reforme koju su građani i građanke tražile, ministarstvo je uvelo eksperimentalni program "Škola za život". Taj projekt, kojeg se uporno nastojalo prikazati kao reformu obrazovnog sustava, zadržao se isključivo na promjenama kurikuluma i uvođenju digitalnih sadržaja u nastavu, što je intervencija u postojeći sustav, a ne nužna reforma - navode u priopćenju iz GOOD inicijative.
Nastavljaju da središte učenja nije tehnologija već pedagogija, a to se dodatno potvrdilo i trima krizama u obrazovanju koje su se dogodile u prošloj školskoj godini.
- Štrajk odgojno – obrazovnih radnika i radnica, pandemija koronavirusa te u konačnici potres koji je pogodio jedan dio Hrvatske pokazali su slabosti sustava. Pandemija je pokazala neujednačenost u dostupnosti obrazovnog sustava, koji ne ispunjava svoju temeljnu funkciju osiguravanja jednakih šansi za svu djecu - navode i dodaju da provedba nastave na daljinu pokazuje koliko je cijela infrastruktura obrazovnog sustava na klimavim nogama, ali i da istinska promjena sustava obrazovanja nikad nije bila i neće biti prioritet obrazovnih vlasti i Vlade u cijelosti.
- Obrazovni sustav u Hrvatskoj počiva na visokoj motivaciji samih odgojno – obrazovnih radnika i radnica da, unatoč svim sustavnim nedostacima i nesigurnim uvjetima, sami nalaze rješenja za probleme u odgojnom i nastavnom procesu te preuzimaju odgovornost za sve propuste koji se pritom dogode. Na to računa i Ministarstvo obrazovanja, koje je u vrijeme krize dopustilo da dio najranjivijih skupina djece, koji nemaju uvjeta i mogućnosti pratiti nastavu na daljinu, ovise o entuzijazmu svojih nastavnika i nastavnica. Zbog nedostatka strateškog upravljanja obrazovnim sustavom,oni osjećaju preopterećenost te je u mnogim slučajevima pala kvaliteta nastavnog procesa i razina znanja s kojom učenici/ice završavaju ovu školsku godinu - ističu u svom priopćenju.
Provedba međupredmetnih tema praktički ne postoji, navode, stoga GOOD inicijativa posebno naglašava problem nesustavne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja, koji bi djeci i mladima omogućio lakše razumijevanje i nošenje s društvenim krizama koje su obilježile posljednje razdoblje.
- Uz to, nalazi trećeg u nizu istraživanja GOOD inicijative o političkoj pismenosti maturanata ponovno su pokazali kako je razina političke i medijske pismenosti niska, a stavovi mladih o nekim pitanjima izrazito radikalni pa i zabrinjavajući za budućnost demokracije i građana i građanki ove zemlje. Prošle godine pred parlamentarne izbore GOOD inicijativa objavila je zahtjeve na koje podsjeća i danas: obrazovna reforma u Hrvatskoj je nužna. Samo kvalitetan i reformiran sustav obrazovanja i strateško ulaganje u njega može osigurati kvalitetnu budućnost djece, mladih i u konačnici cijelog društva - ističu.
Pet godina nakon velikog prosvjeda podrške za provedbu kurikularne reforme, GOOD inicijativa traži ispunjenje zahtjeva, što bi značio veliki korak u smjeru da se reforma zaista i sprovede te poručuje Vladi je krajnje vrijeme za reformu obrazovanja, koju građani i građanke čekaju predugih pet godina.