Na natjecanje iz informatike ove se godine prijavilo 378 učenika petih razreda, što je za polovicu manje nego lani, kad ih je bilo prijavljeno 645, upozorio je predsjednik Hrvatskog saveza informatičara (HSIN) Vlado Lendvaj.
Po njemu je to porazna činjenica, kao i to što pola hrvatskih prirodoslovno-matematičkih gimnazija nije sposobno, kako tvrdi, pripremiti niti jednog učenika za školsko natjecanje u informatici. Uz to, u svim, a posebno prirodoslovnim gimnazijama učenici se bave s previše nepotrebnog sadržaja u kojem i nastavnici teško pronalaze prostor za gradivo koje im je važno.
To pokazuju rezultati ovogodišnjeg Natjecanja iz informatike za osnovne i srednje škole, gdje nema učenika velikog dijela spomenutih gimnazija.
- Sve to počinje već od osnovne škole, gdje većina škola ne radi baš ništa. Kod osmih razreda u Logou (programski jezik) je samo 60 sudionika. I onda se to samo prelije na srednje škole - kazao je Lendvaj za 24sata, ističući kako su ministricu Divjak upozorili na to da se u Ministarstvu znanosti i obrazovanja "sustavno zatire programiranje u osnovnim školama". Zasad je jedina promjena, kaže, to što je od ove godine tajnik HSINa ujedno i tajnik Državnog povjerenstva za natjecanja, ali to nije dovoljno dok se u samim školama ne okrene trend.
U razgovoru za portal rep.hr, Lendvaj je pojasnio kako većinu krivnje vidi u krivo složenom školskom sustavu koji umjesto kreativaca koji bi znali napisati algoritme stvara korisnike tehnologije. Kao primjer je naveo i situaciju u kojoj su djeca u jednoj osnovnoj školi išla na izbornu informatiku jer su mislili da će tamo naučiti programiranje, a učitelj im je rekao: ma to ćemo preskočiti, vama je to preteško.
- Negativni trendovi započeli još prije petnaestak godina kad je grupa hrvatskih nastavnika u Finskoj vidjela kako oni nemaju programiranje u školama, no situacija se tamo u međuvremenu promijenila i Finci su shvatili kako je njihova prethodna praksa bila kriva, dok je kod nas šteta već bila napravljena. Dodatnu štetu su napravili neki ljudi na visokim pozicijama koji su zadnjih nekoliko godina obilazili Hrvatsku i govorili da će Logo izbaciti iz natjecanja - istaknuo je Lendvaj za rep.hr.
Pritom je važno shvatiti, kaže on za 24sata, da je programiranje važno zato što kroz njega učenici najbolje razvijaju analitički način razmišljanja.
- Kao što je tjelesni izuzetno značajan za tjelesno zdravlje, tako su matematika i algoritmi značajni za razvoj logičkog razmišljanja, najmanje je tu bitno koliko ce od tih učenika jednog dana biti programeri. Pritom je Logo programski jezik koji su napravili najbolji američki edukativni psiholozi i kroz njega djeca nauče jako puno matematike, pogotovo geometrije koja im je inače jako apstraktna i teška - kaže Lendvaj.
Predsjednik HSIN-a ističe i kako je programiranje jedina grana međunarodnih olimpijada znanja na kojima je Hrvatska stvarno uspješna. Natjecanja iz Logoa ipak nisu ugašena, prvenstveno zbog projnih peticija nastavnika informatike, no smanjen je broj učenika pozvanih na državno natjecanje. 
- Bilo bi žalosno da ljudi koji nisu nimalo pridonijeli, niti razumiju, unište i to, pa da ostanemo ni na čemu stvarno vrhunskom čime se možemo pohvaliti. Nadam se da će se to promijeniti od ove godine. Uspjeli smo promijeniti i katastrofalan trend smanjivanja broja pozvanih učenika na državno, još uvijek to nije kao nekad, ali je znatno bolje nego prošle godine, no trebat će godine truda da popravimo ovo što je par krivih poteza ministarstva uništilo - zaključuje Lendvaj, koji smatra da bi se ovaj problem mogao riješiti i jačanjem sustava Centara tehničke kulture, posebice u sredinama u kojima se ne događa ništa drugo.