To je to što me zanima!

Fuchs: Vjerujem da ćemo imati "jako dobar" kurikul povijesti

Uz to što vjeruje da će kurikul povijesti biti spreman za sljedeću školsku godinu, Fuchs kaže da na usuglašavanju s primjedbama i prijedlozima svaki dan radi devet stručnjaka
Vidi originalni članak

Posebni savjetnik predsjednika Vlade za koordinaciju rada Ekspertne radne skupine (ERS) za provedbu kurikularne reforme dr. sc. Radovan Fuchs vjeruje da će "jako dobar" kurikul povijesti biti spreman za primjenu u školama od iduće školske godine.

U pisanom odgovoru na pitanja Hine o medijskim napisima da će kurikul povijesti biti uskoro završen, dr. Fuchs je u srijedu podsjetio da na usuglašavanju kurikula povijesti s primjedbama, prijedlozima i komentarima pristiglim tijekom javnoga savjetovanja svakodnevno radi devet stručnjaka.

"Po informacijama kojima raspolažem, posao napreduje dobro te sam uvjeren da ćemo u zadanom roku imati jako dobar kurikul povijesti, koji će biti spreman za primjenu u školama od iduće školske godine", istaknuo je Fuchs u odgovoru.

Moramo pokušati izaći iz 'rovova'

Vezano za pitanje hoće li u konačnoj verziji kurikula povijesti biti prihvaćene primjedbe, prijedlozi i komentari koji su rezultat nedavno završene druge javne rasprave, Fuchs je napomenuo kako na usuglašavanju kurikula povijesti s primjedbama, prijedlozima i komentarima pristiglim tijekom javnoga savjetovanja svakodnevno radi devet eminentnih stručnjaka i siguran je da će oni sve konstruktivne prijedloge razmotriti i uvažiti.

Međutim, ocijenio je, "prijedloge koji nisu konstruktivni, kao što je onaj o odgađanju uvođenja kurikula povijesti, nema potrebe razmatrati jer zahtjev za novom javnom raspravom u principu je samo zamaskirani zahtjev da se od iduće godine ne ide s primjenom novoga kurikula povijesti, što nije realno".

"Općenito govoreći, moramo pokušati izaći iz 'rovova' i stavova - ako ne ide 'moj kurikul' bolje da ne ide niti jedan,“  smatra premijerov savjetnik za provedbu kurikularne reforme.

Ponovio je da je radna skupina temeljito pristupila svome poslu i dodao kako je među njima je i jedan znanstvenik s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu što, ocijenio je, "jamči da će se prilikom dorade inačice kurikula povijesti uvažiti svi konstruktivni prijedlozi bez obzira od koga dolaze.

Dr. Williams dobro upućen u metodologije i koncepte poučavanja o holokaustu

Na molbu Hine dr. Fuchs osvrnuo se i na susret sa zamjenikom ravnatelja Ureda za međunarodne poslove u Memorijalnome muzeju holokausta dr. sc. Robertom Williamsom do kojega je, kako je napomenuo Fuchs, došlo na Williamsov poticaj, a održan je u utorak, 5. ožujka.  

Istaknuo je da je s dr. Wiliamsom dosta dugo razgovarao te da je njegov sugovornik jako dobro upućen u sva pitanja vezana uz holokaust, ne samo u Hrvatskoj nego u i drugim zemljama u Europi i šire.

Ono što ga je, posvjedočio je Fuchs, posebno razveselilo jest da je dr. Wiliams jako dobro upućen u metodologije i koncepte koji se u različitim zemljama primjenjuju, pri čemu, objasnio je, misli na ishode učenja povezane sa sadržajima za postizanje tih ishoda.

Fuchs je potvrdio kako su se u razgovoru "naravno dotaknuli i teme holokausta u novom kurikulu povijesti", te da je dr. Williamsu dao usporedni na engleski jezik prevedeni prikaz stare i nove inačice kurikula povijesti u onome dijelu u kojemu se obrađuje tema holokausta.

"Ne bih želio interpretirati stavove dr. Wiliamsa o tome, ali mogu sa sigurnošću reći da nije nezadovoljan činjenicom što je tema holokausta u novoj verziji kurikula povijesti postala obaveznom temom s jasno propisanim obveznim sadržajima i ishodima učenja", istaknuo je Fuchs. Dodao je i kako je stekao dojam da Wiliams smatra kako je dobro da se ishodi učenja povežu s obveznim sadržajima, odnosno da se na neki način ograniči proizvoljnost odabira obveznih sadržaja barem što se tiče osjetljivih tema kao što je to holokaust.

Ministarstvo znanosti i obrazovanje otvorilo je 7. velječe ove godine javnu raspravu o nacrtu odluka o donošenju kurikula za nastavne predmete povijesti te tjelesne i zdravstvene kulture za osnovnu školu i gimnazije u trajanju od 15 dana, kako bi zainteresirana javnost mogla imati uvid u nove prijedloge prije njihova donošenja.

Idi na 24sata

Komentari 5

  • 09.03.2019.

    Zašto ne koristite hrvatske nazive nego sve neki latinski?Mislite da tako ispadate pametniji?

  • ravno1 07.03.2019.

    Cijenim dr. Fuchsa ali bih mu preporučio da se ne obazire previše na dr. Wiliamsa i slične ljude. Hrvatska mora imati svoj stav o kurikulu povijesti i ne slušati "stručnjake" sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Koji na godišnjicu Oktobarske revolucije na pročelje svoje zgrade stavlja ogromnu zastavu pod čijim je srpom i čekićem likvidirano nekoliko desetaka miliona nedužnih ljudi. Što očito dekanici, Budaku, Jakovini, Klasiću i sličnima baš ništa ne znači. I takvi bi likovi pisali kukurikulum povijesti.

  • qwesd 06.03.2019.

    Povijest je sve samo ne znanost

Komentiraj...
Vidi sve komentare