Prijedlog kurikuluma za povijest ne poštuje ni proceduralne, niti supstancijalne uvjete, stoga bi ga trebalo povući, objavio je u ponedjeljak Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nakon provedene analize dokumenta koji je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak dala u e-savjetovanje jer je radna skupina predala prijedlog koji je bio u potpunosti izmijenjen u odnosu na onaj koji su dobili nakon e-savjetovanja u prosincu.
-    Analiza koju smo proveli ukazala je na to da u Prijedlogu postoje ozbiljni strukturni, metodički, znanstveni i sadržajni nedostaci te smatramo da se dokument zbog toga ne može doraditi – navodi se u opširnom priopćenju Odsjeka.

Nejasno i općenito

Kao jedan od glavnih problema ističe se to da u prijedlogu prevladava kronološki umjesto problematskog pristupa nastavi povijesti.
-Posebno je to slučaj s poviješću 20. stoljeća koja je najvećim dijelom svedena na događajnu političku povijest, čime je propušteno uključivanje društvene i kulturne kao i povijesti svakodnevnice, povijesti žena i drugih pristupa na kojima je naglasak u suvremenoj historijskoj znanosti – navodi se.
U mnogim dijelovima nisu usklađeni sadržaji koji se rade s ishodima koji bi se trebali postizati, upozoravaju povjesničari, a formulacije su nejasne i općenite – što je nespojivo s nastavom povijesti.
-Pod svrhom poučavanja i učenja povijesti navodi se „usvajanje temeljnih znanja o povijesti svoje nacije i svijeta od prapovijesti do danas“ što sugerira postojanje nacije od prapovijesti. Ne naglašava se potreba za proučavanjem lokalne/zavičajne povijesti, kao ni povijesti drugih etniciteta na hrvatskom povijesnom prostoru – navodi se.
Mnoge navedene fraze i pojmovi nisu pojašnjeni, niti definirani, a navode se, primjerice, ciljevi koje bi učenici trebali ispuniti, no nije definirano kako bi trebali doći do tih ciljeva. Osim toga, u prijedlogu ima čak i plagijata:
-Dijelovi opisa koncepta „Kontinuitet i promjena“ doslovno su preuzeti iz knjige Roberta Stradlinga Nastava europske povijesti 20. stoljeća i također nisu obilježeni kao citat. Prijedlog, dakle, sadrži plagijate, što se – s obzirom na rang i svrhu dokumenta – nije smjelo dogoditi i ne može se tolerirati.

Mehaničko učenje

Iako je i ovaj kurikulum trebao poticati i promicati razvoj kritičkog mišljenja, nastavnička autonomija i aktivno učenje, no ovaj dokument sadrži previše kontroliranih sadržaj i ukida kritičko mišljenje, ističu povjesničari Filozofskog fakulteta.
- Pojedini ishodi i naslovi tema sugeriraju interpretacije koje bi učenik trebao usvojiti (npr. tema “Prapovijesno doba – nagli napredak čovječanstva u neolitiku”). U metodičkom smislu, najveći su problem upravo ona rješenja novog Prijedloga koja favoriziraju mehaničko učenje naspram povijesnog mišljenja, pri čemu se zanemaruju pokazatelji proizašli iz istraživanja nastave povijesti provedenih u posljednjih petnaest godina. Ta su istraživanja pokazala da učenici kontinuirano ocjenjuju Povijest kao jedan od najtežih školskih predmeta, kao predmet koji uče više od svih drugih predmeta zato što se temelji na upamćivanju i reprodukciji podataka, a ne na dubinskom razumijevanju povijesnih fenomena povezanom s razvojem povijesnog i kritičkog mišljenja – piše u opširnom priopćenju.
Zbog toga su na Odsjeku odlučni: Ovaj prijedlog se mora povući, a kurikulum, ako se usvoji, mogao bi imati dugoročne negativne posljedice ne samo za nastavu povijesti već i hrvatsku historiografiju.