Izmjene pravila privatnosti na Facebooku opet su potaknule širenje besmislenih statusa u kojima se spominje zaštita podataka, poziva na autorska prava na svoje objave na Facebooku te izmišljeni Zakon o Facebooku koji je navodno stupio na snagu. Takav se status tom društvenom mrežom proširi svaki put kad Facebook promijeni pravila privatnosti ili kad se u javnosti prča o tome, a nije jedina lažna vijest koja se lančano širi tom platformom.

Razne teorije zavjere, otkrića lijekova protiv raka, napuhane tvrdnje o otrovima oko nas ili pak ljekovitim biljkama koje nas mogu spasiti od bilo koje bolesti, lažne nagradne igre u kojima se dijele vrijedni gadgeti ili čak automobili te, konačno, tužne fotografije bolesne djece uz molbu za lajkanjem jer će Facebook donirati dolar za izlječenje za svaki lajk koji fotografija dobije, dio su takvih priča.

Čak i oni koji inače ne padaju na prevare često podijele takve stvari uz opasku: Ne vjerujem ja u to, ali dijelim za svaki slučaj. U američkoj javnosti pak sve su glasniji oni koji traže da Facebook, budući da doista ne može zabraniti bilo kome da objavljuje bilo što - sve dok to ne krši zakone, barem takvim prevarantskim objavama smanji vidljivost.

A Facebook radi upravo suprotno - vodeći se kriterijem zanimljivosti, u news feedove ljudima servira ono za što se pokazalo da izaziva najviše reakcija. A što će izazvati više reakcija nego lažne senzacionalističke informacije? To su objave kojima se dijeljenja, komentari i lajkovi nerijetko mjere u milijunima.

- Naš je posao pomoći ljudima da vide sadržaj koji ih najviše zanima, a ne favorizirati neke stavove nauštrb drugih - diplomatski odgovaraju iz Facebooka kolumnistu portala Slate koji je otvoreno prozvao Facebook da promjeni svoje algoritme i prestane se voditi isključivo kriterijem zanimljivosti.

Slateov autor Will Oremus smatra da je to potrebno te da Facebook ima određenu odgovornost prema javnosti budući da istraživanja pokazuju kako je ta društvena mreža glavni izvor vijesti za oko 30 posto odraslih Amerikanaca.