Topla, čista i tekuća voda prije samo 50-ak godina bila je dostupna u kupaonicama građana boljeg imovinskog statusa. Sredinom 19. stoljeća u Europi kupaonice su imala kućanstva srednje klase.
Radnička klasa kupaonicu je dijelila sa sustanarima iz drugih kućanstava. U to vrijeme kupanje u kadi još uvijek se smatralo luksuzom koji si je malo koja prosječna obitelj mogla priuštiti. Za jedno kupanje obitelj bi morala potrošiti puno ugljena da bi u posudama na kućnoj peći zagrijala dovoljnu količinu vode za kupanje. Prvi protočni bojler s “otvorenim sustavom” izumio je slikar Benjamin Waddy Maughan 1868. godine. Vrući plin iz plamenika zagrijavao je cijevi kroz koje je prolazila voda do glave tuša. No, izum je bio prilično opasan jer je bilo nemoguće regulirati temperaturu vode koja bi istjecala u kadu ili umivaonik, a nije postojao ni sustav koji bi kanalizirao vrući plin pa bi se on otapao u vodi za kupanje.
1894. izumljen je bojler - preteča današnjeg
U to vrijeme mladi poduzetnik Johann Vaillant svojim izumom kupaonske peći “zatvorenog sustava” stvara pravu revoluciju na tržištu. Po prvi puta uopće, plinski plamen zagrijava vodu unutar zatvorene cijevi, bez dodira sa štetnim plinovima izgaranja i s mogućnošću regulacije temperature vode.
Kupanje kao luksuz dostupan masama početkom 20. stoljeća
Početkom 20. stoljeća stanovi su bili mali i rijetko su imali odvojenu kupaonicu. I ovdje je Vaillant prepoznao potencijal tržišta za razvoj uređaja za zagrijavanje protočne vode koji zauzima manje prostora od postojećih kupaonskih peći. Godine 1905. prvi u svijetu proizvodi novi “Geyser", plinski bojler za pripremu tople vode u zidnoj verziji i time oslobađa više slobodnog prostora u kupaonici.
Inovacija je ubrzo postala vrlo popularna među korisnicima i profesionalcima te je proizvodnja dosegla, u to vrijeme, zavidnih 10.000 komada u samo par godina. Ubrzo je daljnji rast zaustavljen radi izbijanja Prvog svjetskog rata, ali potražnja na tržištu ponovo raste s poslijeratnom gradnjom i obnovom stambenih zgrada.
Nakon Prvog svjetskog rata pojavljuju se bojleri za toplu vodu i grijanje
Bojler tada dobiva novu ulogu. Sve do 1924, sobe su se zagrijavale zasebno putem kamina ili sobnih peći. Novi sustav centralnog grijanja omogućuje zagrijavanje više radijatora jednim središnjim uređajem za grijanje. Vaillant ponovo postavlja nove tehnološke standarde i smjernice. Prvi bojleri na struju pojavljuju se na tržištu 1960-tih godina. Vaillant ponovo zauzima vodeću ulogu u inovacijama i lansira prvi plinski zidni uređaj “Geyser” za centralno grijanje, a već 1967. godine objedinjuje grijanje i pripremu potrošne tople vode unutar jednog uređaja - plinskog zidnog "Combi-Geyser" bojlera. Do 1972. godine u osam milijuna kućanstava u Nizozemskoj, Austriji, Belgiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Italiji ugrađen je Vaillantov bojler.
Bojleri kakve poznajemo danas
Nakon 1990. godine tržište je bilo zasićeno različitim proizvođačima bojlera koji su željeli biti prisutni u što više domova Istočne Njemačke. U borbi za kupcima zidnog protočnog bojlera na njemačkom tržištu broj tvrtki porastao je sa šest na 50 u samo devet godina. Kako su novi domovi koji su se gradili bili energetski učinkovitiji te je rasla svjesnost o zaštiti okoliša i smanjenoj potrošnji energenata, tako je Vaillant morao odgovoriti zahtjevima tržišta. Ovog puta izlazi s inovativnim zidnim uređajem “Thermoblock”, s niskom emisijom štetnih tvari. Vrlo brzo nakon toga, 1995. proizveo je svoj prvi plinski kondenzacijski zidni uređaj za grijanje i pripremu tople vode, a već 1997. počela je era solarnih sustava za potrošnu toplu vodu.
Kako ćemo zagrijavati potrošnu vodu u budućnosti?
Dok neki od nas i dalje uživaju u toplom tušu koji im omogućuje bojler star 30 godina, nove generacije imat će pametne uređaje. Ako je suditi po prošlosti, onda možemo promatrati što je novo na tržište lansirao Vaillant i znat ćemo kako će izgledati budućnost. A budućnost je zelena inteligencija koja kombinira održivu tehnologiju i umreženo razmišljanje.