Deep Tech pojam je koji je već neko vrijeme visoko u trendingu u europskoj IT industriji. Visokotehnološke inovacije u inženjerstvu i znanosti, koje dolaze prvenstveno od startupova koji okupljaju mlade i obrazovane, mogu brzo ponuditi rješenja kakva traže industrije. Razvoj ratne situacije s Rusijom, ekonomska kriza, sve bliži rokovi klimatske agende 2030. i globalne tehnološke promjene tjeraju EU da se čim brže okreće novim industrijama i poslovima, a jedna od tih industrija je tzv. deep tech.
Upravo startupovima, inovatorima i deep techu bila je posvećena višednevna konferencija u različitim europskim gradovima, od Stockholma do Pariza, sa završnim summitom u Bruxellesu.
Summit koji je organizirao Europski institut inovacija i tehnologije (EIT), tijelo EU u sklopu projekta Horizon, okupio je čelne ljude IT industrije, male i velike poduzetnike, članove EU parlamenta i Komisije, studente, inovatore. Više od 6000 govornika nastupilo je na događanjima, a sve je završilo objavom posebne inicijative koju je u Bruxsellesu 11. listopada svečano najavila Mariya Gabriel, povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade.
Radi se o inicijativi "The Deep Tech Talent" kojom EU želi privući milijun mladih u području deep techa u sljedeće tri godine (2023-2025). Organizacija EIT će svima zainteresiranima ponuditi programe za razvoj znanja i vještina u području u kojem EU želi postati globalni lider.
- Tri godine smo radili neumorno da ostvarimo ovu ideju za sve vas, da napravimo temelje za europsku mrežu, od škola do tvrtki, da talenti nađu svoje mjesto. Da srednje škole daju učenicima najbolje vještine i znanja. Sad povezujemo edukaciju, istraživanje i komunikacije i gradimo mostove i sinergiju između ovih zajednica. Digitalizacija je činjenica, dovoljno je pogledati oko nas, važno je da je digitalno tržoište inkluzivno, no veliki igrači su se već etablirali. Ipak, digitalizacija mora pomoći cijelome društvu - rekla je u svome govoru Gabriel.
'EU regulativa je spora, a deep tech traži velika ulaganja'
Povjerenica je sve okupljene pozvala na suradnju i zajedništvo, od tehnoloških sveučilišta, do malih i velikih tvrtki. Kako je kazala, EU je jedan korak ispred Silicijske doline u 4. koraku inovacijskih programa.
- Želimo biti svjetski čelnik u deep tech inovacijama. Digitalna transformacija dosegnula je svoj vrh i trebaju nam deep tech inovacije u energiji, hrani, gradnji, važno je da se industrija, regulatori, sveučilišta svi zajedno u inovacijskom procesu - zaključila je Gabriel.
No dok je dio panelista ponavljao fraze o EU kao tehnološkom divu, problemima poput strogih klimatskih regulativa koje će do 2030. trebati ispuniti, potrebi ulaganja u mlade, oni iz industrije upozorili su na realne probleme.
Antonine Hubert, čija je tvrtka Ynsect već deset godina predvodnik u inovativnoj industriji prehrane od insekata, istaknuo je kako je jedan od glavnih problema za sve poduzetnike u EU - spora regulativa.
- Sad prodajemo proizvode i u ljudskoj hrani, ribljoj i to smo uspjeli zbog izmjene regulacije. Dokazali smo da možemo mijenjati regulativu. Pčele, crvi u hrani, dokazali smo kako se povezati, koristiti deep tech. Najveći supermarket u Europi nam se otvorio i to je veliko dostignuće. Naša farma insekata u Francuskoj uspijeva jer imamo pdršku zajednice. Ako želimo dosegnuti nove ciljeve, trebamo novu energiju, to znači nova infrastruktura, a to znači ogromna ulaganja. I to je najvažnije - nema dovoljno ulagača, privatnih ulagača koje će EU poduprijeti, ako želimo dosegnuti zadane ciljeve - iskreno je rekao Hubert.
Drugi veliki problem je nedostatak radne snage u deep techu. U startupovima je nemoguće naći ljude s iskustvom u velikim sustavima, a to nam je itekako potrebno, dodao je Hubert, te zaključio:
- Jako je mnogo dobrih temelja za ove ambiciozne planove, no još je mnogo posla, u smislu povezivanja, ljudskog kapitala i ulaganja.
'Nije dovoljno digitalizirati škole'
Slično su nam kazali i brojni drugi mali poduzetnici, posebno oni iz "rubnih" i siromašnijih zemalja EU. Iako im je EIT-ova inicijativa i okupljanje, kao i druga podrška koju pružaju pozitivna, mnogi smatraju kako grandiozno isticanje ovakvih planova nema temelja. Jedan od bugarskih IT poduzetnika ističe kako je glavni bugarski problem, slično kao i u Hrvatskoj, to što nema stalne i ozbiljne podrške države. Inovatori su povremeno financirani, uglavnom se probijaju svojim entuzijazmom i snalaženjem, no na nacionalnoj razini nema ozbiljnijeg promišljanja u smjeru koje najavljuje Gabriel.
Problem zapošljavanja istaknuli su manje-više svi govornici, kao i sve veći jaz između broja tehnološki obrazovanih mladih ljudi i onoga što tržište treba. Pa ipak, stalno zaklinjanje u digitalizaciju obrazovanja već je ofucano, istaknuli su neki od govornika.
- Previše se fokusiramo samo na edukaciju, moramo se zapitati gdje su ti poslovi, koje im vještine trebaju u IT karijerama. Samo tad možemo računati s njima. 60% znanja koje mladi danas uče bit će zastarjela kad dođu do sveučilišta. Moramo biti vrlo specifični po pitanju vještina koje im trebaju. Treba se uložiti u 100.000 učitelja, ljuti su, jer nisu educirani u digitalnoj tehnologiji - neophodno je ulaganje u njihovu edukaciju - otvoreno je kritizirao Salvatore Nigro, glavni izvršni direktor YA Europa, jedne od najvećih europskih neprofitnih organizacija za obrazovne programe za poduzetništvo i financijsku pismenost.
- Talenti? Jedino što se sad događa je da tvrtke kradu mlade talente jedne od drugih i napuhuju im plaće. Treba stvoriti bazen i mrežu mladih talenata. I treba biti vrlo jasan oko vještina koje se traže - koje su vještine must, a koje će moći razviti kod vas. Fokusirajmo se na drugačije škole.
Slično je poručio i Bert De Colvenaer, izvršni direktor ECSEL JU.
- Problem je i nedostatak nastavnika, moramo se suočiti s tim. Prvo treba naći nastavnike, educirati ih i vratiti u škole.
Naša uloga je mlade motivirati da uđu u deep tech, da idu na izložbe, muzeje. Roditelji, preuzmite odgovornost i gurnite djecu u deep tech - istaknuo je.
Ogroman jaz između muškaraca i žena
Ideju još boljeg umrežavanja startupova u EU, podizanja IT i deep tech industrije na što viši nivo, pa čak i preuzimanja globalnog vodstva pohvalili su svi. No ne smije ostati sve na političkim frazama koje se ponavljaju već godinama, ističu jednako tako poduzetnici i inovatori.
Summit je, kažu nam svi, izvrsna inicijativa EIT-a. Dobro je da se ovako okupljaju, i zbog razmjene ideja i zbog stvaranja poslovnih mreža. No nužna je brža reakcija EU čelništva, regulativa brzinom ne prati promjene na tržištu i u tehnologiji. A da bi se prestiglo Silicijsku dolinu, kako to želi povjerenica Gabriel, nužne je preuzimati rizike. A Europljani nisu tog mentaliteta kao Amerikanci, kažu nam sugovornici, uspješni IT poduzetnici iz Njemačke, Danske, Švedske.
Nužno je više financirati žene i miješane timove
Sudionici su upozorili i na iznimno mali postotak žena u deep tech industriji. U ICT sektoru u EU dominiraju mladi i muškarci. Statistika je to Eurostata koja pokazuje i kako na području Europske unije raste broj zaposlenih s ICT obrazovanjem, pa ih je u 2021. bilo 2,7 milijuna, piše Poslovni dnevnik. Od tog broja, čak 84,1% su muškarci, dok broj žena na razini EU u ovome sektoru opada. Statistika je, barem što se tiče Hrvatske, ipak na strani žena. Dok broj zaposlenih muškaraca obrazovanih u ICT-u u našoj zemlji pada (u 2021. ih je bilo 28.000), broj obrazovanih i zaposlenih žena u ICT-u porastao je s 4600 na 6200 u prošloj godini.
No što se tiče inovacijskih tehnologija, situacija je još poraznija. Kinga Stanislawska, osnivačica Europske zaklade "žene u VC/EIC", iznijela je rezultate njihovih nedavnih istraživanja koja su pokazala da samo dva posto njihovih ulaganja ide startupovima koje vode žene, a 13 posto miješanim timovima.
- Novi EIT-ov program koji ide prema financiranju ženskih startupova je dobra vijest. Treba nam više odluka odozgora, više novca treba ići ženskim i miješanim timovima, jer samo to nas može dovesti i do više zaposlenih žena u velikim kompanijama. D 20 milijardi eura uloženih u našu fundaciju, samo dva posto ide ženama, a manjinama još manje. A samo financiranjem odozgora mogu se poticati inicijative na lokalnim razinama i mali startupovi - zaključila je Stanislawska.
EIT je devetu godinu zaredom nagradio i mlade inovatore u nekoliko kategorija, a nagrade u pet kategorija uključuju i financijsku potporu od 30.000 eura za pobjedničke projekte koji se bave inovacijama u čistoj tehnologiji, uštedi energije, zdravlju, povezivanju i materijalima.