Konzumacija digitalnog sadržaja i igranje videoigara drastično je poraslo za vrijeme pandemije. Različita ograničavanja kretanja i druženja prikovala su ljude uz ekrane. Sve je odjednom postalo online. Počevši od sastanaka, škola i predavanja pa do druženja. Mnogi su napokon dobili mogućnost da pogledaju seriju za koju prije nisu imali vremena ili se pak vrate starim hobijima kao što je igranje videoigara. Mogućnost nastavka društvenog kontakta, koji je izostao zbog raznih ograničenja, mnogi su pronašli u online gamingu.
Društveni aspekt online gaminga
Industrija videoigara jedna je od rijetkih koja bilježi snažan rast za vrijeme pandemije. Raste broj igrača, vrijeme provedeno igrajući, prodaja videoigara, kao i praktički svaki drugi pokazatelj. Najpopularnije videoigre današnjice su online igre za više igrača. Minecraft, Fortnite, League of Legends, Call of Duty, FIFA, Brawl Stars... Sve su to naslovi u kojima igrači u velikoj većini igraju zajedno ili protiv drugih igrača. Društveni aspekt online gaminga je mnogima od nas najvažniji faktor. Podjednako je važno s kim se igra, kao i što se igra. U situaciji kada je sve nepotrebno kretanje i druženje ograničeno, upravo je gaming mnogima pružio društveni kontakt koji im je nedostajao. Kao i odmak od nepoznate i stresne situacije u koju je svijet odvela pandemija.
Online gaming ne mora nužno podrazumijevati jako računalo ili konzolu i natjecateljsko igranje. Nebrojne smo večeri proveli uz skribbl.io, svojevrsni online Pictionary, zabavljajući se i družeći. Mnogi su tako postali dio statistike o porastu online gaminga, a da toga nisu ni svjesni. Animal Crossing: New Horizons, posljednji nastavak uspješnog Nintendovog serijala koji je izašao 2020. prodan je u 32 milijuna primjeraka u prvom mjesecu od izlaska. U toj životnoj simulaciji u realnom vremenu izražen je socijalni aspekt gaminga, bez dodatnog stresa uzrokovanog natjecanjem.
S druge pak strane, esport kao vrhunac natjecateljskog igranja videoigara, također je dobio dodatan vjetar u leđa za vrijeme pandemije.
Esport za vrijeme pandemije koronavirusa
Dodamo li videoigrama društvene i natjecateljske komponente, urođene u svako ljudsko biće, dobit ćemo esport. Bez obzira na izostanak turnira uživo, koji su sastavni i važan dio esporta, većina natjecanja i konzumiranog sadržaja događa se online. S tim da za razliku od online gaminga, esport podrazumijeva natjecateljsku strukturu, pripreme, treninge, natjecatelje te gledatelje. Online turniri redom su rušili rekorde gledanosti, a raste i broj natjecatelja, čemu u korist govori i nova sezona A1 Adria League. Svi oni koji zbog raznih obaveza često nisu bili u situaciji igrati mečeve u određenom terminu za to su dobili priliku kada je nastupila pandemija. I dok su drugi tereni i poligoni za trening i natjecanje ostali zatvori mjesecima u esportu to nije bio slučaj.
Kada su izostala sportska zbivanja, mnogi su priliku upravo dali esport mečevima. Bilo da se radi o sportskim simulacijama kao što su FIFA 21, eFootball PES 2021 ili NBA 2K21, ili pak nekoj od igara koju su nekad ranije i sami igrali poput Counter-Strike: Global Offensivea, League of Legendsa ili Dote 2. Višestruko je raslo i klađenje na esport mečeve. Od čitave diskusije treba li esport smatrati sportom, na kraju je esport bio jedini dostupni sport za vrijeme pandemije. Povratkom sportskih zbivanja vjerojatno će dio te publike prestati pratiti ona u esportu, ali dio će sigurno i ostati. Baš kao i što će dobar dio onih koji su (ponovo) otkrili ljubav prema online gamingu i nastaviti igrati kada se naučimo živjeti s koronavirusom.
Videoigre mogu biti snažan mediji ne samo za održavanje društvenog kontakta, već i stvaranje novih prijateljstava. Prijatelje već odavno ne mogu podijeliti na one koje sam upoznao online i one koje sam upoznao uživo jer danas su to isti prijatelji. Nikada druženje kroz online gaming neće moći, niti treba, zamijeniti fizički kontakt. Ipak, pokazalo se kako bi to mogla biti sljedeća najbolja stvar.