Ministarstvo znanosti i obrazovanja otvorilo je u četvrtak novo e-savjetovanje za prijedloge kurikuluma za povijest i tjelesnu kulturu. E-savjetovanje je otvoreno nakon što su u prosincu odrađena e-savjetovanja, te su nove radne skupine prema prijedlozima struke i svih zainteresiranih izradile nove kurikulume.
- Trenutna događanja s kurikulumima povijesti i tjelesne i zdravstvene kulture dokazuju da u Republici Hrvatskoj ne vladaju niti pravo niti pravda - kaže Boris Jokić, nekadašnji voditelj Cjelovite kurikularne reforme, koji smatra kako je ovakvim načinom sama provedba kurikularne reforme dovedena u pitanje. Budući da nije ni povjesničar niti kineziolog, kaže, ne želi ulaziti u sadržaje spomenutih kurikuluma.
- Na ovakav način odbaciti rad i trud ljudi koji su dali svoje znanje i svoj život protekle četiri godine za promjenu obrazovanja mogu samo oni koji su okrutni i nestručni - izravan je nekadašnji voditelj kurikularne reforme.

Holokaust smjestili u Jugoslaviju, a ne NDH

Situaciju oko kurikuluma povijesti, koji je radna skupina u potpunosti izmijenila, te ga ministrica znanosti Blaženka Divjak odbila prihvatiti, oštro je kritizirala i bivša voditeljica skupine koja je izradila kurikulum povijesti u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, prof. Snježana Koren.
Kako je objavila u srijedu, EKS je prihvatila kurikulum koji nikad nije bio na javnom savjetovanju.
-  Taj je dokument na brzinu izradio dio članova radne skupine u dvadesetak dana tijekom siječnja. Radi se o novom dokumentu koji iz temelja odstupa od izvornog dokumenta, iako je potonji na javnom savjetovanju dobio većinu pozitivnih komentara. Dakle, u javno savjetovanje ušao je jedan dokument koji je rađen tri godine, prošao tri stručna i javna savjetovanja i dvije recenzije; nakon rada nove radne skupine koja je imenovana prije mjesec i pol pojavio se posve novi dokument sklepan u dvadesetak dana. U tom novom dokumentu promijenjena su čak i poglavlja koja nisu dobila nijednu jedinu negativnu primjedbu na javnom savjetovanju - upozorila je ona na svojoj Facebook stranici.
I sam sadržaj je, ističu brojni kritičari, vrlo problematičan.
- Evo jedan kratak teaser o tome kako izgledaju ti novi ishodi:
Učenik "opisuje stradanja i progone stanovništva, Holokaust na području Jugoslavije u ratu i poraću te društvene promjene u drugoj Jugoslaviji nastale modernizacijom i masovnim opismenjavanjem“.
Holokaust na području Jugoslavije u ratu i PORAĆU? Holokaust u istoj rečenici s masovnim opismenjavanjem?! Odjednom Holokaust na području Jugoslavije, a ne u NDH?!! (iako su upravo oni isti koji su pisali ovaj dokument tvrdili da fokus treba biti na Hrvatskoj) - navodi primjer Snježana Koren, pitajući se otvoreno jesu li ipak glavni problem kurikuluma ljudi koji su ga izradili.

Umjesto 16, učit će više od 30 tema

No posebno je problematična i činjenica da kurikulum ponovo nameće previše gradiva, što će za posljedicu imati - bubanje, umjesto aktivno učenje i autonomiju nastavnika, kako je cijela reforma i zamišljena.
- U izvornoj verziji dokumenta koja je stavljena na javno savjetovanje za osnovnu školu bile su predviđene četiri cjeline u svakom razredu, a u svakoj je bilo predviđeno da učitelji dublje obrade dvije do četiri teme. Dakle, maksimalno 16 tema godišnje. Novi dokument predviđa 28 obaveznih tema i još 10 izbornih tema za ukupno 70 sati nastave. Koliko je to sati po temi? Otprilike jedan i pol do maksimalno dva sata? Znači, opet bubanje i protrčavanje kroz gradivo, iako imamo rezultate istraživanja koji pokazuju da djeca u petom i osmom razredu izjavljuju da od svih predmeta najviše uče upravo povijest - nabrojila je Koren.
E-savjetovanje za kurikulume povijesti i tjelesnog bit će otvoreno dva tjedna, no nije jasno što će biti s novim komentarima, odnosno po kojem će uopće kurikulumu djeca na kraju učiti. 
Boris Jokić ističe kako je poseban problem to što se na brzinu i bez ikakve pravne osnove usvajaju dokumenti o kojima nitko ništa ne zna.
- Postavlja je pitanje po čemu će učiti učenici koji trenutno uče povijest u petom razredu osnovne i prvom razredu srednje škole ministričinog programa 'Škole za život'. Hoće li nastaviti po starom programu, početi po novom ili raditi po još starijem - objašnjava znanstvenik sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja. Također, važnim smatra i pitanje kakve će ti učenici imati šanse na državnoj maturi.
- U ovoj zemlji već dugo nema niti strpljenja niti mudrosti - zaključuje Jokić.