Relativno mala zemlja koja graniči s Rusijom, manja od Hrvatske i s tek 1,3 milijuna stanovnika uspjela je postati jedna od najnaprednijih tehnoloških zemalja u svijetu, barem u pogledu digitalizacije državnog sustava.
Koja je tajna Estonije? Brojevi govore sami za sebe - 99 posto estonskih javnih usluga dostupno je na internetu 24 sata dnevno, preko milijun stanovnika aktivno koristi internet, a gotovo trećina građana glasa online. Najvažnije točke estonske digitalizacije svakako su bile promjene u javnoj upravi, kreiranje visoko tehnološkog ID sustava te edukacija i računala u školama.
Poslušajte predavanja predstvanika nekih od najrazvijenijih zemlja u prodručju digitalne transformacije, a za sve čitatelje osigurali smo besplatne ulaznice za Digital Takeover 2020, najveći inovacijski i transformacijski digitalni summit u regiji.
Digitalizacija na svim društvenim i državnim razinama
Ključna inicijativa započela je u obrazovanju s obzirom da se Estonija obvezala da će računala staviti u svaku učionicu, a do 2000. godine svaka škola u državi bila je internetska. Vlada je također ponudila besplatno računalno osposobljavanje za 10 posto odrasle populacije, a to je rezultiralo činjenicom kako se broj Estonaca koji koriste internet povećao s s 29 posto u 2000. na 91 posto u 2016. godini.
Estonija je u procesu cjelokupne digitalizacije napravile niz sjajnih poteza – 2000. godine proglasila je slobodan pristup internetu kao temeljno ljudsko pravo što je ugradila u svoj Ustav te je od tada izgradila stotine besplatnih wifi zona po cijeloj državi. Od 2012. godine digitalno poslovanje je postalo službeno poslovanje, svi poslovi s državnom upravom moraju se odvijati digitalno, a klasične dokumente na papiru može se izdati tek na poseban zahtjev stranaka u postupku.
Estonija je trenutno toliko digitalno napredna, da će aktualna e-uprava za koju godinu postati zaboravljeni koncept. Popularna blockchain tehnologija koja leži u osnovi sve popularnijih digitalnih valuta i čije prednosti danas ispituju najveće svjetske banke i vlade, već se neko vrijeme u određenim segmentima koristi i u estonskim državnim sustavima.
Zahvaljujući njoj svaki Estonac može u svakom trenutku provjeriti koja je državna agencija pristupala kojim njegovim digitalnim podacima, a svaki takav pristup osobnim podacima bilježi se što jamči i transparentnost, sigurnost i autentičnost podataka. U Estoniji se danas odvija niz predavanja, radionica i testiranja na temu blockchaina kao tehnologiji budućnosti koju Estonija želi uvesti u svoj sustav u narednim godinama.
Estonska predsjednica Kersti Kaljulaid objasnila je svojedobno tajnu uspjeha digitalizacije - čitava jedna generacija odrasla je znajući da može digitalno komunicirati sa svojom školom jer imaju e-školski sustav, s liječnikom jer imaju e-zdravstvo zato što su e-procesi digitalizacije odvijani linearno u svim segmentiam društva. Estonska vlada već godinama nudi svojim građanima ono što obično samo privatni sektor nudi ljudima, a to im definitivno olakšava život.
Prednosti sustava e-građanin
Estonija je i prva zemlja koja je ponudila sustav e-residency preko kojega se u par koraka može postati e-državljaninom Estonije. Time nećete postati državljani Estonije niti njezini porezni obveznici, ali ćete dobiti druge bitne mogućnosti koje ima i građanin Estonije, kao što je otvaranje bankovnih računa i registracija poduzeća.
Digitalna ekonomija Estonije danas vrijedi više od 3 milijarde dolara, a korporacije prilagođene digitalnom svijetu za četvrtinu su profitabilnije. Istraživanja pokazuju da one s polovinom prihoda iz digitalne sfere imaju i veće prihode i profite od prosječnih. Zemlje s uvedenim i funkcionalnim e-građanin sustavom imaju i efikasniju državu. Uobičajene usluge neke vlade poput legislative, obrazovanja, zdravstva, glasanja, oporezivanja, policijskih poslova, pravosuđa i bankarstva digitalno su povezane jednom platformom, čime je povezana cjelokupna nacija.
Prema procjenama digitalizacija državne uprave Estoncima godišnje uštedi 800 godina radnog vremena, a gotovo sva digitalna rješenja stvorena su u Estoniji.
Nije istina da Hrvatska nije digitalizirana
Hrvatska ne slijedi inicijative kakve je imala Estonija, koja je promjenama regulativnih okvira, ali i istinskom predanosti ukupnog društvenog mehanizma omogućila rast digitalnih poslovnih modela u svim oblastima.
No, bilo bi krivo kazati da Hrvatska nije digitalizirana. Prema dostupnim podacima ministarstva uprave, digitalizacija je podijeljena u dva smjera – prvi, usluga prema građanima i poslovnim subjektima, a drugi smjer je digitalizacija internih postupaka i procesa u tijelima javne uprave. Hrvati se trenutno aktivno koriste sustavima e-građanin koji im omogućava pojednostavljenu i ubrzanu komunikaciju s javnim i državnim sektorom te povećanje transparentnosti pružanja javnih usluga.
Kroz njega se danas mogu tražiti razni elektronički izvodi, zapisi i uvjerenja, upisivati dijete u evidenciju rođenih, prijavljivati i provjeravati porez, mijenjati svoje podatke, platiti račune, upisati se na fakultet ili udariti pečat. Generalno gledajući ovako, reklo bi se da puno toga Hrvati mogu napraviti od kuće sjedeći za svojim kompjuterom.
A onda kreću problemi...
No, malo toga se u Hrvatskoj može završiti do kraja koristeći samo digitalnu uslugu. Problem hrvatske digitalizacije nije u nepostojanju digitalizacije kao takve, što se danas često može čuti, nego u nedovršenom sveoubhvatnoom strateškom dovršetku digitalizacije društva i sustava. U Hrvatskoj je moguće bez većih problema ispuniti formular i otvoriti tvrtku online ili pak predati zahtjev za dobivanje građevinske dozvole. No, već slijedeći korak koji vodi ka dobivanju te konačne dozvole neće se više moći obaviti digitalno.
I tu počinje hrvatska svakodnevica koja podrazumjeva redove za čekanje u institucijama državne uprave i brojne zavrzlame koje u tom procesu tek slijede. Silna papirologija koja još uvijek do kraja nije sortirana tamo gdje je već odavno trebala biti, spora obrada podataka i dugotrajna izdavanja raznih rješenja, samo su neki od ključnog problema državnog aparata.
Hrvatska je na dobrom putu, ali nedostaje politička volja
Iako je prema izvješću Europske komisije o stupnju digitalizacije javnih uprava i usluga zemalja članica eGovernment Benchmark 2019., hrvatska javna uprava jedna je od najslabije digitaliziranih u Europskoj uniji, nije sve tako crno. Na začelju liste prema stupnju digitalizacije nalaze se Rumunjska, Slovačka, Hrvatska i Cipar, no treba uzeti u obzir da se na vrhu liste nalaze zemlje poput Estonije, i da smo u odnosu na svjetske razmjere negdje u sredini, što naravno svakako nije opravdanje.
Procjena Europske komisije jest da imamo 64 posto digitaliziranih usluga, u odnosu na prosjek EU od 88 posto. U kategoriji digitalne dostupnosti koraka za pokretanja tvrtke imamo 14 bodova, u odnosu na prosjek EU od 73. Primjera radi, naš susjed Slovenija ima 88 bodova. Hrvatska bi pomak u digitalizaciji svakako trebala napraviti u području pravnih poslova, jer izvješće komisije u kategoriji dostupnosti pravosudnih usluga u kojima se mjeri mogućnost pokretanja manjih odštetnih zahtjeva trenutno ima 0 bodova. Nedostatak cjelokupne digitalizacije odražava se najviše na ekonomski rast i rast investicija, ponajviše stranog kapitala.
Istovremeno - Hrvatska bi digitalizacijom uštedjela na stotine milijuna kuna godišnje, procjenjuju stručnjaci, naglašavajući kako bi najveća ušteda bila u vremenu koje se troši na izgubljene radne dane i sate za nešto što bi se u nekoliko minuta moglo obaviti digitalno. Za cjelovitu digitalizaciju Hrvatske, državna vlast bi taj proces morala izglasati kao važan strateški projekt koji se, bez obzira na promjenu vladajućih struktura, mora neometano nastaviti.
Budućnost razvoja e-javnih usluga u Republici Hrvatskoj najviše će ovisiti o zadovoljstvu korisnika pruženim uslugama te njihovoj podršci i motivaciji za korištenje, kao i pokrivenosti pristupnim mrežama slijedeće generacije i većim internetskim brzinama, a ponajviše uspješnom provedbom strategije razvoja te digitalizacije od strane države.
Kenija vodi afrički digitalizaciju
Da se dobar primjer digitalizacije ne odnosi nužno samo na zemlje prvog svijeta, dokazuje i primjer Kenije – države koja je u Africi katalizator promjena – 2019. su stvorili registraciju u novu digitalnu bazu podataka, stvarajući prvu shemu identiteta za cijelu populaciju u Africi. Usluge e-državljanstva, brzi internet i digitalne inovacije učinili su Keniju liderom digitalizacije na cijelom kontinentu.
Kenijski predsjednik Uhuru Kenyatta pozvao je vlade, tvrtke i pojedince na kontinentu da se prilagode stvarnosti rastućih digitalnih tehnologija i utjecaju na platformu kako bi povećali produktivnost, povećali ekonomsku uključenost i promicali inovacije.
No, čini se kako je afrička digitalizacija tek na svom početku, primjerice Afrika već ima 122 milijuna aktivnih korisnika mobilnih financijskih usluga, što je više od polovice globalnog broja, a veze sa pametnim telefonima i mobilni promet podataka brzo se povećavaju.
Jedna od tehnološki omogućenih inovacija kako bi se zatvorio jaz između tehnološki razvijenijih i onih manje razvijenih je ALU (African Leadership University), čiji kampusi u Keniji, Mauricijusu i Ruandi osnažuju studente da upravljaju vlastitim obrazovanjem pomoću tehnologije - tako smanjujući troškove na manje od 10% tradicionalnih sveučilišta. ALU je nedavno proglašen jednom od 50 najinovativnijih tvrtki na svijetu.
Digital Takeover daje uvid u budućnost
Više od 65 vrhunskih svjetskih i domaćih predavača sudjelovat će od 7. do 11. rujna na najvećem regionalnom inovacijskom i transformacijskom digitalnom summitu Digital Takeover 2020.
U pet dana summita donosimo vam preko 24 sata programa u kojem sudjeluju stručnjaci i inovatori iz svijeta biznisa, marketinga, inovacija, blockchain tehnologije, fintecha, retaila, medicine, medija i drugih industrija.
Svi koji preuzmu ulaznicu moći će svaki dan uživati u live streamu, a dodatno je Digital Takeover 2020 upotpunjen i bogatom videotekom gdje se na zahtjev može pogledati dopunski sadržaj programa summita.
Preuzmite svoju besplatnu ulaznicu – digitaltakeover.hr