Chris Hughes, jedan od suosnivača Facebooka koji je iz tvrtke otišao prije više od 10 godina, u četvrtak je objavio poduži tekst u New York Timesu, u kojemu adresira neke od prijetnji suvremenoj demokraciji, privatnosti i tržišnoj kompeticiji, koji se Facebooku predbacuju već godinama.
- Razočaran sam u sebe i rani tim Facebooka jer nismo više razmišljali o načinu na koji algoritam News Feeda može promijeniti našu kulturu, utjecati na izbore i osnažiti nacionalističke vođe. - napisao je Hughes.
Hughes je Facebook opisao kao moćnog monopolista koji kontrolira oko 80% prihoda od društvenih mreža na svjetskom tržištu, a njegovog direktora Zuckerberga, koji sa vlasništvom nad 60% dionica u firmi ima privilegiju donošenja svih odluka, kao čovjeka s utjecajem nad komunikacijama koji je bez presedana u svjetskoj povijesti.
Rješenje tog monopola Hughes vidi u u 'razbijanju' Facebooka, zbog čega je tražio od američke vlade reviziju Facebookove akvizicije Instagrama i WhatsAppa, što znači da bi te dvije platforme koje zajedno imaju 300 milijuna korisnika više od samog Facebooka sa 2,3 milijarde korisnika, bile stavljene van kontrole Facebooka, prenosi CNN Business.
- Zuckerberg je stvorio levijatana koji istiskuje poduzetništvo i ograničava izbor korisnika. Naša vlada treba osigurati da nikada ne izgubimo magiju nevidljive ruke. - ustvrdio je Hughes.
Međutim, Mark Zuckerberg ne dijeli Hughesovo mišljenje o načinu na koji bi bilo najbolje sprovesti prijeko potrebne regulacije.
- Kada sam pročitao što je napisao, moja glavna pomisao bila je da to što on predlaže da učinimo neće nikako pomoći u rješavanju tih problema. Stoga mislim da ako vam je stalo do demokracije i izbora, onda želite da tvrtka poput nas bude u mogućnosti ulagati milijarde dolara godišnje, kao što i činimo, u izgradnju jako naprednih alata za borbu protiv uplitanja u izbore. - rekao je Zuckerberg.
Ukratko, Zuckerberg tvrdi da problemi s privatnošću, sigurnošću, dezinformacijama i slobodom govora ne samo da neće biti riješeni razbijanjem tvrtke, nego bi takav postupak onemogućio razvijanje potrebnih zaštitnih mehanizama, jer bi zasebne tvrtke imale manje novaca za investiranje u tehnologije poput umjetne inteligencije, koja bi prepoznavala različite maliciozne sadržaje, piše Tech Crunch.
Uz to, Zuckerberg je dodao da je Facebookov ovogodišnji budžet namijenjen sigurnosti veći od cjelokupnih prihoda tvrtke početkom ovog desetljeća.
- Većina toga može se zahvaliti našoj sposobnosti da izgradimo uspješan posao koji to može podržavati. Mi ulažemo u sigurnost više nego bilo koja druga društvena mreža. - pohvalio se Zuckerberg.
Ipak, ako slijedimo tržišnu logiku, Facebook nikada neće biti toliko motiviran štititi interese svojih korisnika koliko bi bio kada ne bi imao privilegiju monopola. Naime, koliko god korisnici mogu biti nezadovoljni nekim njegovim aspektima ili propustima, oni i dalje nemaju mogućnost otići na alternativne platforme koje bi im omogućavale sličnu razinu usluge ili prijenos njihovog 'društvenog grafa', tj. različitih konekcija s Facebooka, zaključuje Tech Crunchov novinar Josh Constine.