Sovjetski kozmonaut Jurij Gagarin bio je prvi čovjek koji je napustio Zemljinu orbitu, a na današnji dan 1968. godine poginuo je u zrakoplovnoj nesreći koja je desetljećima bila obavijena velom tajne.
Samo sedam godina ranije, kao 27-godišnji kozmonaut, vinuo se u svemir u letjelici Vostok. Njegov let trajao je 108 minuta, a kapsula, koja je jurila brzinom od 27.400 km/h, letjela je automatski jer medicinsko osoblje i dizajneri Vostoka nisu bili sigurni kako će čovjek reagirati u bestežinskom stanju. Sovjeti su Gagarinovim povijesnim letom preduhitrili Amerikance za tri tjedna, a on je zauvijek ostao jednim od najvećih ruskih heroja.
Gagarin se rodio 9. ožujka 1934. u selu Klušinu, oko 200 kilometara od Moskve, gdje su njegovi roditelji radili u kolhozu. Od mlade dobi bio je zainteresiran za zrakoplovstvo i kao 20-godišnjak se učlanio u aeroklub, a kasnije je prošao i obuku za vojnog pilota. Kao član sovjetskih zračnih snaga, 1959. godine prijavio se za let na 'novoj vrsti letjelice', a 1961. je izabran za prvu ljudsku misiju u svemir, što je objavljeno samo nekoliko dana prije leta. Tada je Gagarin već bio oženjen i imao dvije kćeri.
- Vidim Zemlju, veličanstvena je - rekao je Gagarin 12. travnja 1961. samo par minuta nakon što je poletio u Vostoku. Nakon 25 minuta leta postigao je stabilnu orbitu, a nakon otprilike sat vremena Vostok je postavljen u položaj za uključivanje povratnih raketa. Tu je došlo do problema jer Vostokov modul ostao je žicama privezan za kapsulu kojom se Jurij trebao vratiti na Zemlju. Žice su potom izgorjele, a Gagarin je iskočio na visini od sedam kilometara i uspješno se spustio na Zemlju, nakon što je napravio jednu orbitu oko Zemlje.
Gagarin je postao sovjetski simbol, dočekale su ga tisuće Rusa u Moskvi, a na svjetskoj turneji susreo je brojne svjetske vođe. No sovjetski čelnici nisu htjeli riskirati s tako vrijednim simbolom i njegova letačka karijera je stavljena u mirovanje.
Na snimkama koje su nastale nekoliko godina kasnije, vidi se da je dobio nekoliko kilograma i da nije u formi. Sovjetski general Nikolaj Kamanin, koji je tada vodio obuku kozmonauta, u svojim dnevnicima 1995. napisao je kako je Gagarin često bio na raznim domjencima jer su svi htjeli piti s njime 'za prijateljstvo', 'za ljubav' i tisuće drugih razloga. Gagarin je kasnije praktično morao moliti vlasti da ukinu zabranu letenja i 1968. su mu dozvolili da se vrati u mlazni avion.
27. ožujka 1968. godine Gagarin i njegov instruktor Vladimir Serjegin poginuli su na trening letu u MiG-u 15. Okolnosti nesreće nisu bile jasne i o nesreći se šutjelo danima, a istraga je postala državna tajna što je dovelo i do brojnih teorija zavjere. Posljednji službeno objavljeni dokumenti, s kojih je tek 2010. skinuta oznaka tajnosti, govore kako je Gagarin naglo zakrenuo MiG-om da bi izbjegao meteorološki balon. Tada je izgubio kontrolu nad avionom što je dovelo do pada i pogibije.