Pretvaranje zvijezde u supernovu bio bi uobičajen završetak životnog vijeka jedne zvijezde, a ako se pretpostavka pokaže točnom, bit će to prvi primjer divovske zvijezde koja je prestala postojati na ovaj način, piše BBC.
No rezultati nedavne znanstvene studije objavljene u stručnome časopisu 'Monthly Notices of the Royal Astronomical Society' ukazuju na još jednu mogućnost, a ta je da se zvijezda jednostavno ulegla, odnosno ulupila jer je djelomično prekrivena prašinom.
Proučavana zvijezda nalazi se u udaljenoj galaksiji Kinman Dwarf, u sazviježđu Vodenjaka i od Zemlje je udaljena oko 75 milijuna svjetlosnih godina. Ova divovska zvijezda spada, ili je spadala u takozvane "plavo bijele promjenjive zvijezde".
Od Sunca je veća oko dva i pol milijuna puta. Takve su zvijezde nestabilne i povremeno pokazuju dramatične promjene kada je posrijedi količina svjetlosti koju emitiraju u raznim valnim duljinama svojega spektra.
Od 2001. do 2011. godine divovsku su zvijezdu proučavali brojni astronomi, koji su zaključili da je u odmakloj fazi razvoja. Galaksija Kinman Dwarf previše je udaljena da bi astronomi mogli proučavati svaku od njezinih zvijezda posebno, no mogu detektirati znakove njihova postojanja.
Grupa astronoma s dublinskoga Trinity Collegea, koju je vodio doktorand Andrew Allan počela je pratiti udaljenu galaksiju Kinman Dwarf kako bi saznala više o tomu na koji način divovske zvijezde završavaju život.
No u jednom trenutku teleskopom više nisu uspjeli pronaći znakove njezina postojanja. "Iznenadilo nas je kad smo zamijetili da je zvijezda nestala!", kazao je Allan.
Dodaje kako bi bilo "vrlo neuobičajeno da tako velika zvijezda nestane bez eksplozije u supernovu".
Goleme erupcije
Ranija promatranja ukazuju na to da su se na njezinoj površini odvijale goleme erupcije tijekom kojih su neki dijelovi zvijezde nestajali. Stručnjaci vjeruju da su erupcije prestale nakon 2011.
Plavo bijela promenjiva zvijezda poput ove, podložna je eksplozijama tijekom života. U tom slučaju one gube masu, a intenzitet svjetlosti koju emitiraju doseže maksimum.
Na temelju dosad uočenih scenarija nestanka zvijezda, astronomi imaju dva potencijalna objašnjenja za izostanak supernove.
Moguće je da zvijezda i nije nestala, već se zbog eksplozija smanjio intenzitet njezine svjetlosti, a zvijezdu je pritom dijelom prekrila prašina.
Po drugom objašnjenju zvijezda se mogla pretvoriti u crnu rupu, a da pritom nije eksplodirala u supernovu. Ako se ta pretpostavka pokaže točnom, astronomi kažu da bi se radilo o vrlo rijetkoj pojavi koja bi značila novost u znanstvenom poimanju načina na koji divovske zvijezde završavaju životni vijek.
Scenarij s crnom rupom označio bi "prvi slučaj divovske zvijezde koja je život završila na ovakav način", kaže Allan. Suautor studije, znanstvenik Jose Groh smatra kako je "moguće da je uočena mirna smrt jedne od najvećih zvijezda iz obližnjih galaksija".
Sada je pred znanstvenicima posao pronalaska dovoljnog broja dokaza kojima bi potkrijepili svoje pretpostavke.
Europski južni opservatorij (ESO) trebao bi 2025. pustiti u rad veliki teleskop (ELT) koji će vjerojatno pružiiti detaljniji uvid u zvijezde galaksije Kinman Dwarf i pridonijeti rješenju svemirskih misterija poput ovoga.