Više od 330.000 građana u Hrvatskoj je pod ovrhom i ima blokirane račune.

Ovaj podatak upozorava na golem problem financijske (ne)pismenosti, zbog čega posljednjih godina mnoge institucije organiziraju brojne radionice i edukacije kako bi osvijestile građane o osnovama kontroliranja svojih financija.

http://www.boljeobrazovanje.hr

Veliki teret na mladima 

- Hrvatska, ali i cijela Europa, susreće se s velikim problemom starenja populacije. Mladima, kojih ima sve manje, ostavili smo velik teret, već se od najranije dobi moraju puno više od njihovih roditelja pripremati za dugoročno planiranje i ulaganje u svoju budućnost. Svijest da je to obaveza svakog od njih trebala bi biti imperativ želimo li da naša djeca ostvare pravo na zasluženu mirovinu. Isto tako, svakodnevno učenje o potrebi ekonomičnog upravljanja novcem omogućit će im i da si priušte obrazovanje kakvo misle da zaslužuju, ne samo tijekom školovanja te studiranja već i za cijeli život. Tako će u stvaranju novih vrijednosti imati sve više znanja i vještina što im pruža veće prilike za dobivanje posla s kojima će biti prvenstveno zadovoljni. Imat će više samopouzdanja koje će ih pozitivno potaknuti na hrabrije ulaganje u svoju budućnost - ističe i Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

Foto: Davor Visnjic/PIXSELL

On će biti jedan od sudionika konferencije “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” 28. svibnja u Obrtničkoj komori Zagreb. Na panelu o financijskoj pismenosti i budućnosti za mlade, “Možemo li školom platiti život u Hrvatskoj”, pridružit će mu se i viceguverner HNB-a Vedran Šošić, Michael Mueller, predsjednik uprave RBA, te doc. dr. sc. Božidar Jaković s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

'Moramo im osigurati šanse' 

Osim cilja da se mladi nauče na dugoročno planiranje, poželjno je da se edukativno institucionalno više pažnje usmjeri na poticanje osjećaja za poduzetništvo - kaže Adrović, koji ističe i zabrinjavajući podatak da Hrvatska, prema posljednjem GEM istraživanju, i dalje ima nisku razinu pozitivne percepcije o poduzetništvu kod mladih.

- Objektivno mladima ništa ne možemo zamjeriti jer su svjedoci mnogih negativnih događanja, iskustava svojih roditelja te vijesti koje ih okružuju. No na javnim institucijama i na svima nama je da stvorimo obrazovni i tržišni okvir koji će ih poticati da više kreiraju i da znaju predstaviti svoje poduzetničke ideje - dodaje direktor HUB-a.

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Kao jednu od posebno ograničavajućih komponenti poduzetničkog 'ekosustava' ističe nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih. 

'Mladi imaju pravo na punu sliku o svojim prilikama'

- Obrazovanje za poduzetničke kompetencije ima visok prioritet u politikama Europske unije. Pritom je posebno važno ne samo osnovnoškolsko i srednjoškolsko već i tzv. tercijalno obrazovanje koje nam podiže kompetencije tijekom cijelog radnog vijeka. To znači da uz jači program financijske pismenosti koji nas uči da vodimo brigu o svom novcu od malih nogu, moramo mladima dati priliku i da uče o pozitivnim primjerima iz poduzetništva i da razmišljaju poduzetnički. Mladi imaju pravo na objektivnu i punu sliku o svojim prilikama. U tome bi svakako trebala biti dobra suradnja obrazovnog sustava s privatnim institucijama kako bi mladi od rane dobi osjetili smisao planiranja ne samo svoje karijere već i svoje financijske budućnosti - kaže Adrović i dodaje kako su problemi hrvatskog društva kompleksni, a jedan od važniji je 'odsudstvo koncepta izvrsnosti'. 

Foto: Thinkstock

Što to znači? Adrović pojašnjava kako je to situacija u kojoj velika većina sposobnijih i obrazovanijih ljudi teško napreduju.

- Više šanse za napredak imaju oni koji pripadaju raznim političkim opcijama ili poznaju nekoga iz tog kruga. Takvi lakše dolaze do posla pa i posla koji je u osnovi bolje plaćen, a manje je zahtjevan. Zbog takvog poimanja u kojem kvaliteta obrazovanja i vlastite sposobnosti ne igraju ključnu ulogu u dobivanju kvalitetnijih i bolje plaćenih poslova stvara se percepcija u kojoj ulaganje u vlastito (cjeloživotno) obrazovanje nema odgovarajući 'prinos' - ocijenjuje i tako objašnjava pojavu da se velik broj ljudi još odlučuje za traženje posla u državnoj i/ili javnoj upravi. 

- Ulazak u 'poduzetničke vode' motiviran je daleko vise nužnošću nego idejom, projektom ili nekim drugim (boljim) motivom - zaključuje Adrović. 

A mladima osigurati mogućnost da uz svoje poslove žive dobro i kvalitetno, ali i omogućiti im financijska te znanja za poslove budućnosti, odgovorit će nam stručnjaci i poduzetnici.

Broj mjesta na konferenciji je ograničen. Prijavi svoj dolazak već danas!

https://24sata.wufoo.com/forms/znhd3du1h6iqum/

https://www.facebook.com/events/1990231911294098/

Partneri konferencije su Obrtnička komora Zagreb, Raiffeisen banka, HEP, Ina, T-HT, Hrvatska pošta i e-student.