Još nas samo par dana čeka do početka Svjetskog prvenstva u Kataru, a Hrvatska je kao u rijetko kojem sportu ponovno među najvećim kandidatima za medalju. Rukomet se u Lijepoj našoj ne može smatrati najpopularnijim sportom, no u novijoj eri opasno se približio, a neki će reći i prestigao košarku na drugom mjestu popularnosti. No, što zapravo znamo o povijesti ovog sporta i njegovim korijenima te kako se on mijenjao u svojim počecima?

Malo je poznata činjenica kako se rukomet u svojim začecima igrao na nogometnom terenu, no zbog otvorenog i često blatnjavog travnjaka, ali i želje za ubrzanjem igre, sredinom 20. stoljeća preselio se u dvorane. Rukomet se zapravo spominje čak i u drevnoj Antici, kada čak i Homer u Odiseji opisuje igru pod imenom 'uranija', te srednjovjekovnoj Njemačkoj, svoje pravo rođenje doživljava krajem 19. stoljeća. Moderni rukomet počeo se nekako u isto vrijeme razvijati u nekoliko zemalja, ponajprije je tu Njemačka i Austrija, ali i pojedine skandinavske zemlje. 

Pravila 'velikog rukometa' odredili su 1917. godine Nijemci Karl Schelenz i Erich Konig, a tada je svaka ekipa imala 11 igrača, 10 u terenu i jednog na golu, dok su na klupi sjedili jedan rezervni igrač i golman. No, već dvije godine kasnije u Švedskoj se počeo igrati dvoranski rukomet s malo drugačijim pravilima. Prva dvoranska utakmica između Švedske i Danske odigrana je 1935. godine, a Svjetsko prvenstvo u zimi tri godine kasnije. Nakon nekog vremena zasebnih prvenstava u 'velikom' i 'malom' rukometu, od 1966. svjetska se prvenstva održavaju samo za dvoranski rukomet, a rukomet kakav danas poznajemo i gledamo postao je olimpijski sport 1972. godine u Münchenu. 

Rukomet u Hrvata

Prvu rukometnu utakmicu u Hrvatskoj odigrali su učenici Državne realne gimnazije u Varaždinu 1930. godine, a prva utakmica na smanjenim terenima u Hrvatskoj se odigrala 20 godina kasnije između Metalca i Maksimira. 

Hrvatska je danas kada se ovaj sport na visokoj razini igra u skoro 20 europskih zemalja, rukometna velesila. Hrvatski rukometaši bili su sastavni dio velikih uspjeha jugoslavenske rukometne reprezentacije, a pamte se zlatne medalje s Olimpijskih igara u Münchenu, kao i Los Angelesu, gdje su i rukometašice postigle jednak uspjeh. 

Nakon svoje samostalnosti, Hrvatska je na tri najveća natjecanja, (Olimpijske igre, SP i EP) osvojila broncu na EP-u 1994., zatim srebro na SP-u 1995. te zlato na OI 1996. godine. Nakon 'pauze' od sedam godina nova je generacija iznenadila svijet i osvojila zlato na SP-u 2003. godine i od tada pa sve do danas 'kauboji' su u samom rukometnom vrhu. Od 1994. do danas Hrvatska ima dva olimpijska zlata i jednu broncu, zatim jedno zlato, tri srebra i jednu broncu na svjetskim prvenstvima te dva srebra i dvije bronce na europskim prvenstvima. Od izbornika Slavka Goluže i njegovih izabranika sada se već očekuje nova medalja sa SP-a u Kataru.