Ne zove se Potočka ulica u Križevcima bez razloga najsportskijom u gradu. Na nekih 300-tinjak metara nalaze se obiteljske kuće sestara Kalaus, Jelene Kajfeš, ali i kuća košarkaške obitelji Tomas.
Prošetali smo Potočkom ulicom i navratili da profesora Ante Tomasa. On je od jeseni sportsku dvoranu Gimnazije zamijenio mirovinom. Predavao je svim reprezentativcima iz svoje ulice. Počevši od svojih sinova Marka, Ivana i Luke pa do rukometašica Lokomotive, Jelene Kajfeš, koja je završila karijeru, pa do sestara Kalaus.
Dora i Larissa su na Europskom prvenstvu u Danskoj s Hrvatskom, koja je postala najveći hit od kad se održava to natjecanje.
- Ni za što ne bih propustio utakmicu, ali prije susreta se uvuče neka nervoza u mene pa cijelo vrijeme hodam po kući - priča nam profesor Tomas.
Kalausi su im prvi susjedi. Djevojke zna od kad su doselili u tu ulicu. I danas ih sretne kad navrate kući u Križevce.
- Sjajne cure, na ponos ne samo roditeljima nego svima. Takva je i Jelena Kajfeš. Sa susjedima se često susrećem i komentiramo sportske karijere tri rukometašice, ali i moja tri sina košarkaša.
Kako je sada rukomet "in“, pitali smo profesora, koji im je svima predavao tjelesni četiri godine, kakve su bile u školi. Kaže da je za uspjeh u svakom sportu bitna fizička priprema, a da je atletika baza.
- Dora i Lara su nakon par dana na sebe skrenule pažnju. Kao da su bile predodređene da uspiju u sportu. Strašno jak karakter. Od prvog dana su se uključile u sve sportove u školi i u svakoj sportskoj disciplini bile zapažene. Fanatična volja. Svaki slobodan trenutak su bile uz loptu ili u atletici. Mislim da je Lara bacala kuglu, a Dora trčala za školu 800 metara. Igrale su rukomet, košarku, odbojku. Svi su im sportovi ležali, ali baš svi i u njima su izgarali - priča nam najpoznatiji košarkaški roditelj iz Križevaca, dok je prelistavao fotografije iz vremena kad su susjedova, ali i njegova djeca dolazila k njemu na nastavu.
Pored toga obje blizanke su bile sjajne učenice. Petica do petice u imeniku.
- Svi me pitaju kako imamo na tako maloj udaljenosti po tri reprezentativna para. Tri rukometašice i tri moja sina košarkaša. U šali volim kazati da je tu zrak nabijen nekim posebnim česticama i da to djecu izuzetno motivira prema sportu - priča nam simpatični profesor.
Misli da će obje postići vrhunske karijere u rukometu. Posebice sad kad diplomiraju, jer će više vremena moći posvetiti sportu. Sve tri njegove bivše učenice su otišle u Lokomotivu i napravile pravi potez tvrdeći da su došle u ruke najboljem rukometnom treneru u zemlji Nenadu Šoštariću.
- O njihovom karakteru svjedoči i to što su one u Dansku ponijele knjige i pripremaju se za diplomski. Puno je sportaša prošlo kroz moje ruke, ali takve kao što su one je teško naći. Koji su to motivi da uspiju u životu je rijetko sresti. One igraju za europsku medalju, a poslije utakmice pripremaju se za diplomski. Svaka čast. To ću im kazati prvom zgodom kad ih vidim - kaže Ante Tomas, dodajući kako su njegovi sinovi, a posebice najmlađi Luka, vjerojatno u češćem kontaktu s curama.
- Nakon pobjede nad Njemačkom nisam dugo mogao zaspati jer sam ostao oduševljen igrom - zaključio je Tomas.